Zemlje članice EU sporo napreduju prema obrazovnim ciljevima, kaže EC

28/01/2008

Članice bloka ostvarile su tek jedan od pet obrazovnih ciljeva koje EU želi ispuniti do kraja deetljeća. Napredak prema ostalima umjeren je, navela je Europska komisija u nedavnom izvješću.

Svetla Dimitrova iz Sofije za Southeast European Times - 28/01/08

Samo 1,3% populacije u dobi za rad sudjeluje u obrazovanju i obuci u Rumunjskoj. [AFP]

Potrebni su dodatni napori tijekom sljedeće tri godine kako bi članice EU postigle svih 5 obrazovnih ciljeva koje su usvojile 2002, navodi se u izvješću o napretku Europske komisije (EC) izdanom u listopadu. Napomenuvši kako je ispunjen tek jedan od ciljeva, Bruxelless je upozorio kako je ispunjavanje preostalih ciljeva i dalje veliki izazov za sustave obrazovanja i obuke u Europi.

Prilikom sastanka u ožujku 2000.-te u Lisbona, vođe EU dogovorili su strategiju koja bi blok učinila "najkonkurentnijim i najdinamičnijim gospodarstvom temeljenim na znanju do 2010. godine". Kao dio nastojanja usmjerenih u tom pravcu, 2002. su zacrtani zajednički ciljevi za unaprijeđenje europskih sustava obrazovanja i obuke.

Pet ciljeva uključuje smanjivanje stope odustajanja od školovanja na 10%, smanjenje za najmanje 20% postotka učenika s niskom razinom postignuća na polju čitanja i pismenosti, te osiguravanje da najmanje 85% mladih dovrši više sekundarno obrazovanje. Druga dva cilja uključuju najmanje 15%-tno povećanje broja onih koji diplomiraju na polju matematike, znanosti i tehnologije (MST), kao i korake usmjerene na reduciranje spolne neravnoteže i stvaranje uvjeta za učenje tijekom cijelog života za 12,5% odrasle populacije.

Temeljeno uglavnom na statistikama iz 2005, godišnje izvješće EC-a o napretku na ispunjavanju obrazovnih ciljeva iz Lisabona zaključuje kako je Unija uspjela ispuniti samo cilj koji se odnosi na diplomante na polju matematike, znanosti i tehnologije, čiji je broj od 2000.-te porastao za 170.000, odnosno više od 25%.

"Ukoliko se današnji trendovi nastave, u EU će 2010. više od milijun studenata diplomirati na polju matematike, znanosti i tehnologije, u usporedbi s današnjim (2005.) brojem od 860.000 diplomanata godišnje", navodi EC.

Zemlje s najboljim rezultatima po pitanju broja MST diplomaca na 1.000 ljudi u dobi od 20-29 godina su Irska (24,5), Francuska (22,5) i Litva(18,9) - dok su Slovačka, Poljska, Portugal i Italija zabilježile najjači rast, od oko 70% do gotovo 100%.

Ipak, slab je napredak u reduciranju nejednake zastupljenosti spolova među MST diplomantima, piše u izvješću, koje navodi povećanje od samo 0,4% udjela ženskih diplomanata - od 30,8% 2000. godine na 31,2% u 2005.-oj.

Četiri najuspješnije zemlje po pitanju jednake zastupljenosti spolova su Estonija, Bugarska, Grčka i Rumunjska, gdje na žene otpada preko 40% MST diplomanata. Omjer je naviši u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU - Makedonija je 2005. imala 46,9% žena koje su diplomirale na tim područjima.

Izvješće navodi kako postoji nejednakost u zastupljenosti spolova u obrazovanju. [EU]

Međutim, budući da je napredak na ostala četiri cilja i dalje usporen, EC je upozorila kako će, ne ulože li se znatno veći napori, "velik dio sljedeće generacije biti izložen riziku socijalne isključenosti, za što će visoku cijenu platiti oni, gospodarstvo i društvo u cjelini."

Stalna su poboljšanja pridonijela padu od 2,3% po broju onih koji rano odustaju od obrazovanja od 2000-te. Ipak, prosjek je u EU 2006. iznosio 15,3%, što znači da je taj udio još uvijek visok, te je potreban brži napredak kako bi se zajamčilo da do kraja desetljeća broj onih koji preuranjeno napuštaju školu ne bude veći od 10%.

"Europski je cilj poticanje mladih ljudi da nastave obrazovanje ili obuku nakon završetka obveznog obrazovanja i ostvare najmanje više sekundarno obrazovanje", navodi izvješće. "Obrazovno postignuće ne manje od ove razine podrazumijeva se kao minimum nužan za aktivno sudjelovanje u gospodarstvu temeljenom na znanju."

Slovenija (5,2%), Republika Češka (5,5%), Poljska (5,6%), Slovačka (6,4%), Finska (8,3%) i Austrija (9,6%), te Norveška (5,9%), koja nije članica EU, ispunile su ili premašile taj cilj za 2010. Hrvatska, koja se nada priključivanju Eu do te godine, također je među najboljima u Europi po tom pitanju, stopa onih koji preuranjeno napuštaju školovanje iznosila je 2006. godine 5.3%.

Malta i Portugal navedeni su kao najgori u bloku po ovom pokazatelju - njihove stope iznose 41,7%, odnosno 39,2%.

Nije ostvaren nikakav napredak na planu postizanja cilja reduciranja broja 15-godišnjaka s niskim postignućem na planu čitanja i pismenosti. U biti, njihov je broj porastao s 19,4% 2000. godine na 19,8% u 2003, što ukazuje na to kako većini članica EU predstoji dalek put kako bi zajamčile da do kraja desetljeća manje od 15,5% njihovih 15-godišnjaka spada u tu grupu. Prema statistikama iz 2003, najbolje su među zemljama članicama Finska (5,7%) i Irska (11%).

"Usvajanje temeljnih sposobnosti prvi je korak prema sudjelovanju u društvu temeljenom na znanju", napominje EC u listopadu. "Međutim, u dobi od 15 godina oko milijun od 5 milijuna učenika u EU podbacuje na planu čitanja i pismenosti."

Broj MST diplomanata povećan je za 25% od 2000. [Getty images]

Izvješće EC-a pokazalo je kako je napredak nedostatan i na planu još jednog cilja, po kojemu bi 85% 22-godišnjaka u EU do 2010. trebalo imati najmanje više sekundarno obrazovanje. "Udio mladih koji su završili više sekundarno obrazovanje u EU manji je od 80%, te se u odnosu na 2000-tu tek neznatno povećao", izjavila je Komisija.

Sa stopama koje su blizu ili čak nadmašuju 90%, Republika Češka, Poljska, Slovačka i Slovenija najbolje su u bloku, dok su na ovom planu najgori Portugal, Malta i Španjolska.

Nacije EU su se 2002. složile kako bi postotak stanovništva u dobi od 25-64 uključenog u učenje tijekom cijelog života trebao doseći 12,5% do 2010, smatrajući to fundamentalnim za konkurentnost i gospodarski boljitak Unije, kao i za socijalnu uključenost, mogućnost zapošljavanja i osobnu ispunjenost ljudi.

Danska, Engleska i Finska daleko su nadmašile druge zemlje po ovom pitanju. Postotak populacije u radnoj dobi koja sudjeluje u obrazovanju i obuci prošle je godine u tim zemljama iznosio 29,2%, 26,6%, odnosno 23,1%, dakle daleko više od prosjeka EU od 9,6%. Bugarska i Rumunjska su bile najgore u bloku, stopa je u obje zemlje iznosila 1,3%, dok je ispred njih bila Grčka s 1,9%.

"Vrhunska kvaliteta obrazovanja i obuke od vitalnog je značaja ako Europa želi razviti društvo temeljeno na znanju i uspješno konkurirati u globaliziranom svjetskom gospodarstvu", rekao je povjerenik EU za obrazovanje, obuku, kulturu i mlade Jan Figel kada je EC objavila rezultate godišnje analize. "Nažalost, ovo je izvješće pokazalo kako zemlje članice moraju udvostručiti svoja nastojanja da bi obrazovanje i obuka u EU udovoljili izazovima 21. stoljeća. Poruka onima koji formiraju politiku zemalja članica je jasna: trebamo više učinkovitog ulaganja u ljudske resurse."