Balkanske zemlje slave zimu kroz običaje i tradicije

24/12/2007

Zimska je sezona posebno bogata u ovom području, poznatom po svojim običajima i folkloru.

Paul Ciocoiu iz Bukurešta za Southeast European Times – 24/12/07

photo

Tradicije i običaji dominiraju prazničkim proslavama u regiji. [Gabriel Petrescu]

Balkan je, sa svojom raznolikom i burnom poviješću, možda i jedno od zadnjih područja Europe doista primamljivih za etnologe. U ovoj je regiji iz prve ruke moguće osvjedočiti se o nevjerojatnom bogatstvu jedinstvenih običaja, a korijeni mnogih od njih sežu u pradavna vremena. Zima je posebno bogata po tom pitanju. Na primjer, mnogi zimski običaji u Rumunjskoj potječu još iz rimskih vremena. Primjerice, u nekim se božićnim pjesmama spominje Trajan, Rimski ca koji je pokorio Daciju 106-108 g.n.e. U drugima se nalazi stih "Leru-I Doamne, ler", što potječe od starih latinskih riječi Holeluiah Domine.

S rimskim je vremenima povezana i "kozja tradicija". U gomili djece i ljudi koji kliču, na dugom se štapu nosi izrezbarena drvena maska koze. Nosač upravlja motkom kako bi "koza" otvarala i zatvarala usta dok on pleše uz pratnju flaute. Ova tradicija, koja ima i neke varijacije - u kojima se pojavljuju druge životinje - rasprostranjena je u cijeloj zemlji i podsjeća nas na paganska slavlja.

Djeca na Novu godinu zazivaju boga raslinja blagoslovljavajući članove obitelji i susjede buketom poznatim kao "Sorcova", simbolom prodnosti i blagostanja. Zauzvrat djeca dobivaju kolače, novac i druge darove.

photo

Bugarski se plesači u centru Sofije spremaju izvesti tradicionalni ples <i>Koleduvane</i> na dan Sv. Ignacija. [Getty Images]

Istog se dana mladi ljudi oblače u orače i priključuju procesiji koja uključuje ukrašeni plug. Ovo također potječe iz rimskih vremena, a ima korijen u ritualu usmjerenom na zaštitu usjeva. Ovi i drugi rituali pokazuju kako su Rumunji integrirali mnoge drevne običaje u ortodoksnu kršćansku kulturu.

U Bugarskoj se Ignazhden, odnosno Dan Sv. Ignacija, slavi 20. prosinca i obilježava početak proslava vezanih uz Božić i Novu godinu. Prema uvriježenom vjerovanju, ovaj se dan smatra i početkom nove godine. U ovom je kontekstu od presudne važnosti da je prva osoba koja tog dana uđe u kuću dobra. To će zajamčiti uspješnih 12 mjeseci za obitelj. Tog se dana ništa ne posuđuje - zato da obiteljsko bogatstvo ostane nenarušeno u novoj godini.

Ključni je element božićnih proslava ritual koleduvane. "Koledari", kostimirani pjevači božićnih pjesama, dječaci su i mladi muškarci koji izvode ovaj ritual - idu od kuće do kuće i žele ljudima zdravlje, dobru sreću, prosperitet i plodnost glavama domaćinstava, njihovim obiteljima, stoci, zemlji itd. Nakon toga dolaze sourvakari, koji su glavni sudionici novogodišnjih proslava. Idu od kuće do kuće i lupkaju ljude po leđima svibovim grančicama, obično ukrašenima trakama, predivom, kukuruznim kokicama i voćem, istovremeno ih želeći zdravlje, dugovječnost i uspjeh.

Ipak, daleko najspektakularniji izvođači su kukeri (pantomimičari), koji izvode jedinstveni bugarski tradicionalni ritual. Oni nose kostime i velike, zastrašujuće drvene maske, te izvode svoj magijski ples prolazeći selom. Brojna bakrena i brončana zvona raznih dimenzija, privezana na pojaseve kukera proizvode veliku buku, čime se rastjeruje zlo i bolest. Ritual, za koji se smatra da ima tračansko porijeklo, izvode isključivo muškarci u vrijeme Nove godine i prije korizme. Usmjereno je na rastjerivanje zlih duhova, tako da se selu zajamči bogata ljetina, zdravlje i sreća tijekom godine.

Pripreme za Božić u Makedoniji počinju 5. siječnja, kada se ljudi okupljaju oko krijesova koje nazivaju Kolede, piju toplu rakiju ili vino i pjevaju pjesme. Pogače u koje je umiješen novčić dijele se na komade, a osoba koja dobije novčić u svojem komadu pogače proziva se kumom Koleda. On zatim priprema stol s hranom.

Rano ujutro sljedećeg dana, djeca idu od vrata do vrata, pjevaju božićne pjesme i najavljuju rođenje Isusa. Domaćini im daju orahe, jabuke, kolače i novčiće.

Ovaj dan nativaju Badnik. Domovi se ukrašavaju grančicama bijelog hrasta, e se obitelj okuplja uz trpezu. Ponovno se dijeli pogača s novčićem. Vjeruje se kako će onoga tko dobije novčić cijele godine pratiti sreća.

Glavno slavnje na Badnik održava se ispred katedrale Sv. Klimenta Ohridskog u Skopju, gdje kum Badnika dijeli toplu rakiju i hrastove grančice. Božić se slavi sljedećeg dana, 7. siječnja. Mladi posjećuju svoje starije rođake i prijatelje kako bi im zaželjeli sve najbolje za praznike i uživali u gozbi.

Budući da je riječ o zemlji u kojoj prevladava katolicizam, hrvatske su narodne tradicije blisko povezane s kršćanskim folklorom i slavljima. Proslave počinju u prvom tjednu prosinca, kada se slave dva svetca zaštitnika - Sveti Nikola i Sveta Lucija.

Slični članci

Loading
photo

Pripreme za Božić u Makedoniji počinju 5. siječnja. [Tomislav Georgiev]

Sveti Nikola, koji se slavi 6. prosinca, djeci donosi poklone i ostavlja ih u crvenim čarapama. Dobra djeca dobivaju slatkiše; dok ona koja su bila nestašna dobivaju šibe koje im donosi njegov pomoćnik, Krampus. Na dan kada se slavi Sveta Lucija, 13. prosinca, žena obučena u sveticu susjedima daruje smokve, bademe, orahe i jabuke.

U kućama obitelji počinju slaviti Božić sadnjom malenog lončića pšenice, što simbolizira vitalnost i plodnost. Pšenica raste do Božića, te se tada koristi kao središnji ukras Božićne trpeze. Pšenica se pri dnu povezuje crvenom trakom, a u sredinu se stavlja jabuka ili svijeća.

Nakon Božića se pšenicu daje pticama da je pojedu, budući da je se ne smije baciti. Prema starim vjerovanjima, ništa s Božićne trpeze ne smije završiti u smeću, već mora biti razdijeljeno drugim živim bićima.

Svetla Dimitrova, Marija Lazarova i Nataša Radić pridonijele su ovom izvješću.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Reportaža

U regiji i Turskoj vlada optimizam zbog izbora novih čelnika EUU regiji i Turskoj vlada optimizam zbog izbora novih čelnika EU

Dužnosnici iz regije kažu kako će nedavne kadrovske promjene u EU pozitivno utjecati na odnose njihovih zemalja i Bruxellesa.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Bi li Grčka trebala promijeniti način na koji postupa s nelegalnim imigrantima?

Da
Ne
Ne znam