Turisti gomilice dolaze na praznike u jugoistočnu Europu

08/10/2007

Turizam je ključna komponenta u gospodarstvima jugoistočne Europe. Dok su Grčka i Turska dugo bile magneti za posjetitelje, posttranzicijske zemlje poput Bugarske, Hrvatske i Makedonije nastoje maksimizirati svoj potencijal.

Nataša Radić iz Zagreba za Southeast European Times -- 08/10/07

Turisti uživaju u pogledu na poznato hrvatsko ljetno odredište Dubrovnik. [Getty Images]

Slike koje se prikazuju na večernjim nacionalnim vijestima svakog su ljeta iste - kolone automobila na hrvatskoj granici čekaju nastavak puta prema obali. Novinari jedva obuzdavaju oduševljenje. Uzvikuju: "Kolone su duge 8 km. Svi su granični prijelazi otvoreni i rade punim kapacitetom!"

A zatim čujemo što turisti imaju za reći: umorni su i nisu očekivali toliku gužvu ni toliko formalnosti na carini. Slično je i u zračnim i morskim lukama, kao i na željezničkim postajama. Ponekad se čini kao da se stanovništvo Hrvatske udvostruči tijekom srpnja i kolovoza.

U cijeloj je jugoistočnoj Europi turizam privredna grana od vitalnog značaja, koja nudi obećanje gospodarskog rasta i boljitka. Regija je neobično bogata potencijalnim turističkim atrakcijama, od obala do planinskih lanaca, te povijesnih i kulturnih znamenitosti. I turisti dolaze. Dok Balkan najzad izlazi iz razdoblja postkomunističke tranzicije i nasilja u 1990-ima, zemlje poput Hrvatske i Bugarske postaju tržišna konkurencija renomiranim destinacijama poput Grčke i Turske.

Hrvatska je odlučna u namjeri da postane europska turistička supersila. Otvorila se stranim ulagačima i hotelskim lancima koji žele dio kolača. Uz smještaj s pet zvjezdica, najam jahti, golf terene, tečajeve ronjenja i iznimno luksuzne stanove s pogledom na Jadran, zemlja je izborila mjesto na karti destinacija elitnog turizma.

Zaduženi za turizam istodobno nastoje privući posjetitelje koji traže odredište s razumnim cijenama i prijateljsku atmosferu. Službeni turistički slogan poziva posjetitelje da dođu iskusiti "Mediteran kakav je nekad bio". Potencijalni će izazov u budućnosti predstavljati očuvanje takvog doživljaja uz istovremeno zadovoljavanje želja turista visoke platežne moći.

Iako priljev posjetitelja pumpa novac u gospodarstvo, on stvara i poteškoće lokalnom stanovništvu. Brojni stanovnici Dubrovnika teško se nose s dramatičnim porastom cijena usred sezone. Šalica kave u glavnoj gradskoj ulici košta otprilike koliko i na francuskoj rivijeri. Posljedica toga je da se lokalno stanovništvo počinje osjećati isključeno iz vlastitog načina življenja. Ljeti je jednostavno nemoguće naći parkirno mjesto u Dubrovniku, a lokalno stanovništvo uglavnom izbjegava odlazak u restorane i klubove tijekom sezone.

Bugarska je još jedna bivša pripadnica komunističkog svijeta koja sada nastoji maksimizirati svoj turistički potencijal. Prema Bugarskoj državnoj agenciji za turizam (SAT), zemlju je od siječnja do srpnja ove godine posjetilo gotovo 3 milijuna stranih turista, što predstavlja porast od oko 4,5% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Broj stranaca koji su posjetili ovu balkansku zemlju, danas članicu EU, tijekom 2006. godine bio je veći od 5 milijuna.

Plaža u blizini Varne, Bugarska. [Getty Images]

Više od 70% posjetitelja te balkanske zemlje u prvih šest mjeseci 2007. bilo je iz drugih zemalja članica EU, a prednjačili su Grci, Rumunji, Nijemci i Britanci. Istovremeno je broj turista iz Makedonije, Crne Gore i Srbije znatno opao.

Kao i Hrvatska, i Bugarska je u lovu na velike prihode od elitnog turizma. Zadnjih su godina uz obalu Crnog mora izgrađene stotine hotela, uključujući i smještaj s pet zvjezdica u najvećim ljetovalištima, kao što su Albena, Zlatni pijesci i Sunčana uvala. Kempinski Grand Hotel Hermitage u Zlatnim pijescima i hotel Kuban u Zlatnoj uvali privlače posjetitelje i svojim kockarnicama.

Zemlja istovremeno i dalje ostaje pristupačna putnicima niže platežne moći. U istom je ljetovalištu i niz hotela s 3 i 4 zvjezdice. Činjenica je kako zemlja u ovom trenutku vjerojatno nudi i previše svega. Pretjerana je izgradnja dovela do toga da ponuda nadmašuje potražnju na nekim mjestima, te ulagačima prijete financijske poteškoće.

Općenito uzevši, vrhunski turizam još nije stigao u susjednu Makedoniju, unatoč zapanjujućim prirodnim ljepotama te balkanske zemlje. Zasad je ona destinacija uglavnom za turiste koji vole istraživati nova mjesta ili pak one specifičnih interesa, vezanih primjerice uz religiju ili sport. Ove je godine od UNESCO-a zaštićeno Ohridsko jezero posjetilo 250.000 turista, ostvarivši 1.100.000 noćenja, no riječ je uglavnom bila o gostima iz Makedonije.

Većina će se složiti kako zemlji tek predstoji učinkovito promoviranje svoje ponude. Unatoč tome, od 2002. do 2006. sektor je doživio rast između 6% i 9%, a očekuje se nastavak tog trenda. Značajna je prekretnica bila u ožujku, kada je portugalska tvrtka Aquapura objavila planove za izgradnju elitnog, 50 milijuna eura vrijednog odmarališta na Prespanskom jezeru. Time se jezero priključuje popisu Aquapura odmarališta, koji uključuje Brazil, Meksiko, Toskanu, Budimpeštu, Prag i rijeku Douro u Portugalu.

Južna susjeda Makedonije, Grčka, dugo je bila magnet u svjetskom turizmu, premda se njena privlačnost donekle izmijenila s godinama. Pred više je desetljeća bila jeftina i pomalo sirova - utočište putnika s naprtnjačama, studenata i avanturista. Objekti su uglavnom bili na rudimentarnoj razini razvoja, čime je privlačnost za posjetitelje dubljeg džepa bila donekle limitirana.

Sve se to promijenilo. Premda još ima opcija za putovanje s minimalnim sredstvima, danas je ova zemlja sve samo ne jeftina. Otoci i druga popularna odredišta pretrpana su blještavim barovima, disko klubovima i odmaralištima. Turizam je moćan generator prihoda u grčkom gospodarstvu i na taj sektor otpada 20% BDP, te jedan od pet poslova.

Turisti posjećuju drevni grad Efez u Izmiru na zapadnoj obali Turske. [Getty Images]

Ova je turistička godina bila rekordna po pitanju broja gostiju i prihoda, unatoč ljetnih požara koji su poharali zemlju krajem kolovoza, na vrhuncu sezone. "Do kraja će godine našu zemlju posjetiti 17 milijuna gostiju, a već radimo na rušenju ovogodišnjeg rekorda 2008." rekla je grčka ministrica turizma Fani Palli-Petralia. Unatoč traumama iz kolovoza, nijedno od većih odmarališta ili turističkih objekata nije javilo o većim otkazivanjima rezervacija, rekla je ministrica.

To su dobrodošle vijesti za zemlju koja je pretrpila velike štete u drugim sektorima. Oko 184.000 hektara vegetacije stradalo je u požarima. Uništeno je najmanje 1500 kuća, te 72.000 životinja i više od 4,5 milijuna stabala masline. Vladine procjene gubitaka kreću se od 1,5 milijardi do 1,7 milijardi eura, a u tisku se pojavljuju i procjene pojedinih stručnjaka od oko 3 milijarde eura i više.

U međuvremenu, turizam s druge strane Egejskog mora, u Turskoj, grabi naprijed. Broj posjetitelja povećan je 16% u prvih sedam mjeseci ove godine. Zemlju je, prema službenim podacima, posjetilo oko 13 milijuna stranih turista. Najpopularnije turističko odredište, Antalija, u prvih je osam mjeseci ugostilo 5,5 milijuna posjetitelja. Najveći je i dalje broj posjetitelja iz Njemačke, a slijede ih Rusi.

Istanbul, najveće kulturno, povijesno i poslovno središte Turske, samo je u kolovozu posjetilo više od 700.000 turista. Nekadašnja prijestolnica Bizanta i Otomanskog carstva očarava posjetitelje muzejima, palačama, džamijama, crkvama i tržnicama.

Nakon prošlogodišnjeg posjeta pape Benedikta XVI, grad Selcuk je našao svoje mjesto na turističkoj karti, a broj posjetitelja povećao se oko 30% u prvih sedam mjeseci godine. Selcuk ima mnogo povijesnih ostataka iz razdoblja ranog kršćanstva, uključujući i kuću za koju mnogi vjeruju kako ju je posjetila Djevica Marija, te brdo Ayasoluk, na kojem je sv. Ivan napisao svoje Evanđelje.

Suradnici: Svetla Dimitrova (Sofija), Zoran Nikolovski (Skopje), Gabriela Preda (Atena) i Ayhan Simsek (Ankara)