Jača izborna groznica u Hrvatskoj

10/09/2007

Ankete predviđaju tijesnu utrku vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i vodeće opozicijske stranke, Socijaldemokratske partije.

Nataša Radić iz Zagreba za Southeast European Times – 10/09/07

Izbori će biti zakazani za ovu jesen. [Getty Images]

Hrvatska će ove jeseni provesti parlamentarne izbore, premda točan datum još nije određen. Bitka će se voditi između dvije najjače stranke u zemlji - konzervativne vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i ljevičarske opozicije Socijaldemokratske partije (SDP).

Ankete daju naslutiti uzbudljivu utrku nepredvidivog ishoda. SDP trenutačno vodi, ali za manje od 3%. Za obje bi se stranke svaka greška mogla pokazati vrlo skupom. Obje stranke nastoje privući više birača i pri tome izbjegavati greške.

Premijer Ivo Sanader kaže kako će HDZ ubrzati proces reformi i pojačati borbu protiv korupcije tijekom njegovog sljedećeg mandata. Glavni mu je cilj u ovom mandatu, koji je započeo 2003, bilo približavanje Hrvatske EU i NATO-u. Proces integracije bio je i polje najočitijeg Sanaderovog uspjeha. Hrvatska je postala službeni kandidat za EU 2004, te se očekuje njeno primanje u članstvo do 2010. Zemlja očekuje i primanje u NATO na samitu Saveza u travnju 2008.

Da bi Hrvatska napredovala na putu ka članstvu u EU, zemlja je morala ukloniti preostale zapreke u vidu obveza prema UN-ovom tribunalu za ratne zločine. To je bio važan test za Sanadera, budući da je glavno otvoreno pitanje bio status bjegunca Ante Gotovine, bivšeg generala koji je još uživao znatnu podršku. Sanader je jasno dao do znanja kako je njegova vlada spremna na suradnju s uredom glavnog tužitelja UN-a. Ta je spremnost urodila uhićenjem Gotovine na Kanarskim otocima 2005.

Dva glavna kandidata za mjesto premijera su aktualni premijer Ivo Sanader i Ljubo Jurčić iz SDP-a. [SETimes foto ilustracija]

Sanader (54) je nadgledao i unapređenja gospodarske situacije u zemlji, a postignut je godišnji rast od 4%. Uz to, njegova je vlada provela reforme u pravosuđu i promicala prava manjina.

Unatoč ovih uspjeha, premijeru predstoji oštra borba želi li zadržati posao. Suočava se s jakim suparnikom, kandidatom SDP-a Ljubom Jurčićem, financijskim stručnjakom koji je sačinio nacrt gospodarskog programa opozicije

Jurčić (53) je profesor ekonomije na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2000.-2003. bio je na dužnosti ministra financija. Izabran od pokojnog vođe stranke Ivice Račana, Jurčić se smatra ambicioznom, no realnom osobom, te se zalaže za konkretne planove usmjerene na poticanje razvoja gospodarstva.

Pobijedi li SDP na izborima, Jurčić će postati premijer. Očekuje se kako bi vođa SDP-a Zoran Milanović također obnašao istaknutu dužnost - bilo kao potpredsjednik, ministar vanjskih poslova ili predsjednik sabora.

Nakon što je SDP izgubio na izborima 2003., Račan je počeo tijesnu suradnju s Jurčićem na uspostavi strategije koja bi stranku vratila na vlast. Jurčić u to vrijeme nije bio član stranke, već neovisan pristaša. Učlanio se u SDP nakon Račanove smrti u travnju, te stranka stupa u novu političku eru. Kako bi ojačao svoj status kandidata, Jurčić je zacrtao plan povećanja nacionalnog dohotka i ubrzavanja implementacije prioritetnih gospodarskih reformi.

Pokojni je vođa SDP-a Ivica Račan s Ljubom Jurčićem radio na novoj strategiji stranke. [Getty Images]

Plan SDP-a usmjeren je na podizanje stope industrijskog rasta s današnjih 4% na 8% u prvoj godini svog mandata. To bi potaklo ostale sektore, povećavajući BDP za 6% u roku od 12 mjeseci. Jurčić tvrdi kako će rast domaće proizvodnje biti popraćen višim plaćama, mirovinama i dividendama.

Stranka obećava i financiranje razvoja infrastrukture u drugim dijelovima Hrvatske, čime bi se ljudi poticali da posao potraže u manjim gradovima. Bile bi izvršene i prilagodbe poreznog sustava, te bi bili uspostavljeni novi porezi na imovinu i kapitalnu dobit.

Uz Sanadera i Jurčića, za mjesto premijera natječu se još dva kandidata. Radimir Čačić iz Hrvatske narodne stranke (HNS), stranke lijevog centra, ove je godine najavio svoju kandidaturu pokrenuvši po prvi puta u zemlji kampanju "od vrata do vrata". Čačić je htio ujediniti političku ljevicu i centar, no njegov prijedlog nije prihvaćen od strane SDP-a, "velikog brata" njegove stranke na krajnjoj ljevici političkog spektra. Oni su htjeli imati vlastitog kandidata te se ne upuštati u koalicije prije izbora. Što se tiče desnice, vođa nacionalističke Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić također je ušao u ring.

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić rekao je kako neće podržavati nijednog kandidata, jer bi njegov politički položaj trebao biti nepristran i neutralan.

Dok javnost još čeka konačnu odluku o datumu izbora, pojedinosti vezane uz izborni sustav već su dobro poznate. U Hrvatskoj ima deset izbornih jedinica, temeljenih na zemljopisnim odrednicama i stanovništvu. U svakoj se jedinici 14 kandidata bira prema proporcionalnom izbornom sustavu. Izborni prag iznosi 5%. U parlamentu će osam kandidata predstavljati nacionalne manjine.

Neovisno o ishodu, izbore će pomno nadgledati međunarodna zajednica. Očekuje se kako će izbori u Hrvatskoj, koja se nalazi na pragu priključivanja dvama vodećim euroatlantskim tijelima, biti slobodni i pravedni.