U Europi se zahuktava debata oko Mediteranske unije

13/08/2007

Je li prijedlog francuskog predsjednika Nicholasa Sarkozyja usmjeren naprosto ka ometanju ulaska Turske u EU ili ispunjava obećanje jačeg angažmana EU na mediteranskom području?

Ayhan Simsek za Southeast European Times - 13/08/07

Ekonomska zajednica mediteranskih zemalja - nešto poput početaka EU - temelj je ovog plana. [Getty Images]

Francuski predsjednik Nicholas Sarkozy, koji je vrlo jasno izražavao svoje protivljenje članstvu Turske u EU, sugerirao je formiranje Mediteranske unije kao alternative. Ona bi okupljala europske, srednjoistočne i sjevernoafričke zemlje na Mediteranu u gospodarsku zajednicu nalik ranoj EU. Prijedlog je postao predmetom žestoke debate u Europi i van njenih granica.

Ideja Mediteranske unije nije nova; u opticaju je među europskim zemljama dulje od desetljeća. Međutim, Turska nikad nije bila središnja tema rasprave - fokus je bio na rješavanju izazova imigracije u Europu i jačanja islamskog ekstremizma među afričkim i arapskim zemljama u regiji. Kritičari govore kako Sarkozy naprosto traži prikladnu izliku za eliminaciju zahtjeva Turske i balkanskih zemalja za članstvo u EU.

Unatoč tome, dobio je i potporu. Jasna potpora došla je od strane egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. "Osobno to smatram odličnom idejom, koju valja proučiti", rekao je novinarima Mubarak nakon sastanka sa Sarkozyjem u Parizu. "Mi (…) još uvijek razmišljamo o toj inicijativi. Nadamo se kako će biti uspješna; smatramo kako je ona i u interesu sjevernoafričkih zemalja i u interesu Europe", rekao je.

Još jedna ključna članica EU, Španjolska, ovog je mjeseca povukla iznenađujući potez ističući vlastiti prijedlog za Mediteransku uniju. "Došao je trenutak (...) za izgradnju pravog geopolitičkog prostora uspostavom Mediteranske unije", napisao je španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos za El Pais

Unija bi objedinila države EU i mediteranske zemlje, te bi imala vijeće sastavljeno od šefova država i vladu koja bi određivala strateške političke smjernice, ministarska vijeća, Stalno povjerenstvo koje bi djelovalo kao tajništvo, ojačan parlament, te čak i svoju vlastitu banku, rekao je Moratinos.

Takva bi organizacija mogla igrati ključnu ulogu u regiji i nositi se s izazovima u rasponu od očuvanja okoliša do imigracije, rekao je.

Neki su prijedlog Španjolske shvatili kao dokaz da se Madrid postupno ograđuje od dugotrajne podrške članstvu Turske u EU. Međutim, diplomati su pojasnili stajalište ove zemlje naglasivši kako Španjolska ne smatra Mediteransku uniju alternativom članstvu u EU. Španjolska, pojasnili su, tradicionalno podržava jačanje mediteranske dimenzije EU, a Moratinosov je prijedlog u skladu s tim stavom.

Neki smatraju prijedlog francuskog predsjednika Nicholasa Sarkozyja kao pokušaj udaljavanja Turske od članstva u EU. [Getty Images]

Premda se Francuska i Španjolska možda slažu oko načelne ideje o regionalnoj uniji, čini se da nemaju isti pogled na detalje. Španjolska na ovo gleda kao na nastavak Barcelonskog procesa - politiku EU prema mediteranskim zemljama.

Barcelonsko euro-mediteransko partnerstvo, formirano 1995, usred izraelsko-palestinskog mirovnog procesa, omeo je neuspjeh u rješavanju arapsko-izraelskog sukoba. Ciljevi su uključivali promicanje političke, gospodarske i kulturne suradnje, podršku političkim i gospodarskim reformama u regiji, te formiranju mediteranske zone slobodne trgovine do 2010. godine. Međutim, autoritarne vlasti na jugu Mediterana zasad nisu pokazale interes za političke i gospodarske reforme - u stvari su izbjegavali tješnju suradnju.

Španjolska kaže kako je njen plan usmjeren na nadilaženje nedostataka Barcelonskog procesa i pomaganje EU da ostvari veći angažman u regiji. Za razliku od toga, Sarkozyjev prijedlog neki vide kao pokušaj Francuske da poveća svoj utjecaj na Mediteranu ograničavanjem Unije na obalne zemlje, čime bi iz projekta isključila svoje takmace u EU.

"Sarkozyjeve ideje smatram iznimno problematičnima (…) ako ih ozbiljno shvatite", kaže Michelle Emerson, redovna viša znanstvena suradnica u Centru za europske političke studije. Premda bi EU mogla razmotriti podjelu svoje politike prema istočnim i južnim susjedima, ustrajavanje na zasebnoj strukturi Mediteranske unije uzrokovalo bi velike probleme, tvrdi ona.

"Sarkozy je predlagao neke druge mehanizme koji bi se primjenjivali samo u mediteranskim obalnim zemljama (…) što bi uzrokovalo doista velike nevolje u EU. To bi u biti značilo podrivanje i uništavanje susjedske politike i Barcelonskog procesa", navodi Emerson. "[To] bi također podrivalo tako mnogo praktičnih instrumenata na polju nadležnosti EU, primjerice u trgovinskoj politici, politici dodjele pomoći, pravosuđu i unutrašnjim poslovima (…) za sva ta područja na čitavom Mediteranu već postoje uspostavljeni mehanizmi pod nadležnošću EU."

S druge strane, francuski povjesničar i pisac Alexandre Adler pozdravlja Mediteransku uniju kao potencijalno vrhunsko postignuće francuske diplomacije. Pišući za Le Figaro, on predviđa kako će ovo transformirati Barcelonski proces EU, promicati suradnju među zemljama Maghreba, te okončati dugotrajna suparništva.

"Došlo je vrijeme (...) za izgradnju pravog geopolitičkog prostora uspostavom Mediteranske unije", rekao je španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos. [Getty Images]

"Novi mehanizam implicitno sugerira kako su različita zemljopisna područja muslimanskog svijeta dio širih cjelina, koje dijele s nemuslimanima", rekao je, dodavši kako bi Unija čak mogla predstavljati rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.

S druge strane, Ankara nije isključila sudjelovanje, no naglasila je da bilo kakva Mediteranska unija ne bi predstavljala prihvatljivu alternativu njihovom 44-godišnjem nastojanju da postanu članica EU-a. Turski su dužnosnici zatražili od Sarkozyja konkretniji prijedlog.

Turska je službeno priznata kao zemlja kandidat za članstvo u EU 1999. godine. Očekuje se kako će pregovori ove zemlje oko akcesije u EU, pokrenuti pred dvije godine, potrajati najmanje desetljeće.

Protivljenje Francuske članstvu Turske pridonijelo je usporavanju procesa – kao i mnoga druga pitanja, poput razmirice oko Cipra. Ako ništa drugo, razgovori o Mediteranskoj uniji preusmjerili su pažnju na razvoj odnosa Turske s blokom kojemu se želi priključiti. Preostaje vidjeti hoće li rasprava o toj temi biti plodonosna ili će rezultirati ogorčenjem.