Izložba nastoji prikazati istinu o Jasenovcu

08/01/2007

Zatvoren tijekom sukoba na području bivše Jugoslaije, memorijalni centar na lokaciji koncentracijskog logora Jasenovac u Hrvatskoj ponovno je otvoren u studenom 2006., te uključuje novi edukacijski centar i stalnu izložbu. Prisutnost najviših hrvatskih dužnosnika na ceremoniji otvaranja odaslala je jaku poruku.

Davor Konjikušuć za Southeast European Times – 08/01/07

Spomenik u Jasenovcu. [Davor Konjikusic]

Nova stalna izložba otvorena je u Jasenovcu, na mjestu najvećeg koncentracijskog logora na zapadnom Balkanu tijekom Drugog svjetskog rata. Mnogi su ovaj projekt okarakterizirali kao važnu prekretnicu, no izazvao je i kritike i kontroverze.

Broj žrtava u Jasnovcu desetljećima je bio predmet rasprava. Srbi su predstavljali najveću skupinu, premda su u logoru stradavali i židovi, Romi i muslimani, kao i hrvatski politički zatvorenici. Dok pojedini srpski izvori tvrde kako je poginulo čak 700.000 ljudi, broj je nakon revidiranja podataka smanjen. Novije procjene kreću se u rasponu od nekoliko desetaka tisuća.

Danas i hrvatski i srpski povjesničari rade na preciznijem definiranju tog broja. Memorijalni centar u Jasenovcu sadrži listu imena osoba za koje se zna da su umrle tamo ili u zasebnom dijelu logora za žene i djecu. Na popisu je 69.842 imena, od čega su 39.580 Srbi, 14.599 Romi, 10.700 je židova, te 3.462 Hrvata, dok su ostalo pripadnici drugih narodnosti.

Nova je stalna izložba postavljena uz suradnju Yad Vashema i Muzeja holokausta u Washingtonu DC. Ističe individualna iskustva zatvorenika u Jasenovcu, predstavljajući svjedočenja iz prve ruke i prikazujući osobne predmete. U središtu je izložbe lista imena žrtava, sastavljena od kuratora Memorijalnog centra Jasenovac. Uz imena, biografske informacije i podatke o narodnosti i načinu pogibije, dostupne su i reference na izvore u kojima se svaka od žrtava poimence spominje.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić (lijevo) polaže vijenac u spomen na žrtve Jasenovca. [Getty Images]

Izložba omogućuje posjetiteljima da pregledaju velik broj dokumenata, fotografija i informacija vezanih uz niz tema, uključujući osnivanje ratne Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i njenu povezanost s fašističkom Italijom i Trećim rajhom. Posjetitelji mogu doznati podatke ne samo o logoru Jasenovac, već i o drugim logorima iz vremena 2. svjetskog rata u Hrvatskoj.

Preživjeli zatočenici Jasenovca nazočili su otvaranju izložbe. Priključile su im se osobe iz samog vrha hrvatskog političkog života, uključujući predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivu Sanadera, koji su naglasili kako se ne smiju zaboraviti zločini ustaškog režima.

"Novi Memorijalni muzej i Edukacijski centar namijenjeni su pružanju podataka mladima o tome što je doista bio ustaški režim", rekao je Mesić. Dodao je kako bi "nova stalna izložba morala primjenjivati jedinstveno načelo, načelo istine".

Nakon obilaska izložbe, Mesić je izjavio kako brutalnost ubijanja možda nije naglašena u dovoljnoj mjeri. Unatoč tome, pohvalio je koncept predstavljanja žrtava kao pojedinaca.

(S lijeva) Hrvatski premijer Ivo Sanader, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Sabora Vladmir Šeks nazoče otvaranju edukacijskog centra u Jasenovcu 27. studenog 2006. [Getty Images]

Sanader je pak izjaio kako "ne postoji opravdanje za mržnju, radikalizam i ekstremizam"."Mržnja nas osiromašuje", rekao je. Poslijeratna Hrvatska je "spremna za probijanje kruga nametnute netolerancije i okretanje suvremenom europskom društvu", dodao je premijer.

Milorad Pupovac, politički predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj, bio je nešto uzdržaniji. On smatra kako je stalna izložba tek prvi korak ka onome što bi Memorijalni centar trebao postati. "Nema dovoljno prostora za prikaz svih eksponata, a koncept ne omogućuje da se posjetiteljima prikažu specifični detalji samog logora. Ovo je prilično dobar informativno-dokumentacijski centar, no trebalo bi ga dalje nadograđivati", izjavio je.

Slični članci

Zorica Stipetiš, predsjednica Vijeća Memorijalnog centra Jasenovac, slaže se kako je potreban daljnji razvoj, no navodi kako izložba ipak predstavlja velik korak. Sada je svim zainteresiranim stranama jasno kako projekt ne predstavlja politički potez, već nastojanje na prikazu istinitih podataka o onome što se dogodilo u Jasenovcu.

Židovska zajednica u Hrvatskoj pohvalila je izložbu. Ipak, entuzijazam nije univerzalan. Efraim Zurof iz Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu izrazio je razočaranje onime što je okarakterizirao kao "postmodernističko smeće".

"Nova izložba ne prikazuje ništa vezano uz ustašku ideologiju u podlozi masakara. Iz nje nitko ne može shvatiti ništa o ustaškoj ideologiji, koja je Hrvatsku htjela pretvoriti u čistu katoličku državu bez Srba, židova i Roma. Nova je izložba pokušaj zaobilaženja teme okolnosti koje su rezultirale Jasenovcem", rekao je nakon posjeta Memorijalnom centru.

S druge strane, profesor Ivo Goldstein naglasio je kako je nazočnost najviših hrvatskih dužnosnika na ceremoniji otvaranja odaslalo jaku poruku, pokazujući kako se država odriče ustaštva i svega što je ono predstavljalo. Govori koje su hrvatski vođe održali nedvosmisleno su osudili ovo mračno poglavlje hrvatske povijesti, rekao je Goldstein.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.