Izbori u Srbiji odlučujući su za ulazak u EU

04/12/2006

Izbor s kojim se suočava Srbija u pripremama za izbore 21. siječnja jednostavan je. Izvjesno je da će najveći dio glasova dobiti ultranacionalisti pod vodstvom haaškog optuženika i stoga demokratske stranke, inače često u svađi, nastoje pod pritiskom prevladati razlike.

Igor Jovanović iz Beograda za Southeast European Times – 04/12/06

Vođu SRS-a Vojislava Šešelja očekuje suđenje u Haagu. Nedavna ispitivanja pokazala su da bi njegova stranka mogla dobiti 34% glasova u siječnju. [Getty Images]

Predstojeći parlamentarni izbori u Srbiji koji će se održati 21. siječnja mogli bi biti odlučujući za europsku budućnost zemlje. Istraživanja javnog mijenja daju strankama demokratskog bloka neznatnu prednost među glasačima u odnosu na Srpsku radikalnu stranku (SRS) i Socijalističku partiju Srbije, koje predstavljaju političko nasljeđe bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Šest godina nakon zbacivanja Miloševića, koji je umro od infarkta u zatvoru Haškog tribunala 11. ožujka, demokratske stranke suočavaju se s tri važna izazova. Status Kosova, južne srpske pokrajine koja je pod upravom UN-a od 1999. godine, najvjerojatnije će se riješiti nakon izbora. Poslije toga, ako na vlasti bude nova demokratska vlada, morat će izručiti Haaškom tribunalu bosanskog Srbina, bivšeg generala, Ratka Mladića, optuženog za genocid u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, nova Vlada morat će uložiti dodatne napore da bi se nastavili pregovori s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Isti su prekinuti u svibnju ove godine zbog neizručivanja Mladića.

Prema nedavnim ispitivanjima koje je provela agencija Medium Gallup, najveći broj mjesta u parlamentu najvjerojatnije će osvojiti desno orijentirana SRS, čiji vođa Vojislav Šešelj čeka suđenje u Haagu. Anketa pokazuje da bi radikali mogli dobiti 34,9% glasova što bi im osiguralo 102 od 250 mjesta u parlamentu.

"Očekujem pobjedu demokratskih snaga, pobjedu političke linije koju određuje jedan cilj – članstvo u EU i poboljšanje standarda života građana“, izjavio je o izborima predsjednik Srbije Boris Tadić.[Getty Images]

Druga po popularnosti je Demokratska stranka na čelu s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem s oko 22,9% glasova. Na trećem mjestu je Demokratska stranka Srbije premijera Vojislava Koštunice s 13,9%. Socijalisti, koji će na skupštini početkom ovog mjeseca birati prvog predsjednika svoje stranke nakon Miloševića, imaju 5,6%. Bivši ministar financija Mlađan Đinkić i njegova stranka G17 Plus imaju oko 5,2%. Različite stranke koje predstavljaju etničke manjine najvjerojatnije će prijeći izborni prag.

Uz takav odnos snaga demokratske stranke mogu formirati vladu samo ako oforme koaliciju svih predstavnika koji uđu u novi parlament, a koji ne pripadaju radikalnim i socijalističkim strankama. Kako bi učvrstili svoje pozicije demokrati su koalirali s regionalnom strankom Bošnjaka u Srbiji, Demokratskom strankom Sandžaka. U međuvremenu DPS je oformio savez s nekoliko regionalnih stranaka iz središnje Srbije.

Iz razloga jer su predstojeći izbori potencijalno tako važni, međunarodna zajednica pokrenula se u inicijativi pružanja podrške demokratskim strankama. Martti Ahtisaari, posebni izaslanik UN-a za pitanje statusa Kosova, odgodio je saopćenje odluke o statusu dok se ne održe izbori. Mnogi analitičari sa zapada i izvori iz medija izjavili su da će Ahtisaari vjerojatno predložiti nekakvu uvjetnu neovisnost Kosova. To bi moglo prouzročiti politički kaos unutar Srbije; zato Ahtisaari donosi odluku o odgodi objave njegovog plana za budućnost.

EU također šalje signale. Agencija sa sjedištem u Beogradu Tanjug izvještava o detaljima neformalnog dokumenta koji je izradilo finsko predsjedništvo EU, navodeći da će u narednim danima građani Srbije dobiti jasnu poruku o svojoj europskoj budućnosti.

Prošli tjedan Srbija je na sastanku u Rigi pozvana da se pridruži NATO-ovom programu Partnerstvo za mir. [Getty Images]

Dokument predviđa više sastanaka između političkih i ekonomskih vođa, ubrzanje pregovora o pogodnostima vize, početku realizacije programa financiranja iz fondova pred pridruživanje EU – a sve u svrhu jačanja odnosa između EU i Beograda.

U nedavnim događanjima, NATO je završio samit u Rigi pozivom Srbiji – zajedno s njezinim prijašnjim državnim partnerom Crnom Gorom, kao i Bosni i Hercegovini – da se pridruži Partnerstvu za mir, što predstavlja prvi korak eventualnom članstvu u Savezu. Godinama se članstvo u Partnerstvu za mir direktno povezivalo sa suradnjom sa Haškim tribunalom, a posebice s izručenjem Mladića. Dramatičan preokret u političkom smjeru – koji je šokirao glavnu tužiteljicu UN-a Carlu del Ponte – šalje jasnu poruku da je zapad zaokupljen održavanjem demokratskih procesa u Srbiji. Reformisti neprestano upozoravaju da će politička budućnosti biti mračna ukoliko na planu vanjske politike ne mogu ponuditi ništa osim loših vijesti. Izgleda da je međunarodna zajednica obratila pažnju na ovo upozorenje.

Najavljujući izbore, Tadić je izjavio da će 21. siječnja Srbija birati između europske budućnosti i povratka u ne tako daleku „mračnu prošlost“ Miloševićeve ere. „Očekujem pobjedu demokratskih snaga, pobjedu političke linije koju određuje jedan cilj – članstvo u EU i poboljšanje standarda života građana“. Za manje od dva mjeseca glasači u Srbiji pokazat će je li bio u pravu ili ne. A svijet će budno promatrati.