Poslovanje u jugoistočnoj Europi

09/10/2006

Dvije su balkanske zemlje dospjele na popis prvih deset u provođenju reforme objavljen u posljednjem izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja ("Doing Business"). Bugarska i Rumunjska, koje će uskoro postati članice EU, također su postigle dobre rezultate po pitanju jednostavnosti poslovanja..

Georgi Mitev-Santek za Southeast European Times - 09/10/06

photo

Žena prolazi pokraj izloga trgovine ekskluzivnim odjevnim predmetima u Sofiji. Izvješće Svjetske banke "Doing Business 2007" visoko ocjenjuje Bugarsku i Rumunjsku po pitanju jednostavnosti poslovanja. [Getty Images

Većina se ljudi na Balkanu slaže kako je privlačenje inozemnih ulaganja od presudne važnosti za dugoročan rast i prosperitet, a za postizanje takvih ulaganja nužno je ostvariti pogodno poslovno okruženje. Najnovije izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja jedan je od pokazatelja koliko je regija napredovala na tom planu.

Izvješće, pripremljeno od Banke i njenog ogranka u privatnom sektoru, Međunarodne financijske korporacije, istražuje trendove poslovnog okružja diljem svijeta i rangira zemlje prema provedenim reformama i jednostavnosti poslovanja. Kao što se može i očekivati od regije u tranziciji, jugoistočna Europa pokazala je odlične rezultate u pojedinim kategorijama i iznimno loše rezultate u drugima.

Dvije zemlje, Hrvatska i Rumunjska, ušle su na popis deset najvećih reformatora, a i Bugarska i Rumunjska pokazale su dobre rezultate na planu jednostavnosti poslovanja.

Rumunjska je bila na drugom mjestu globalnog popisa reformatora, postigavši institucionalni napredak u šest od deset kategorija. Zemlja je "pojednostavnila procedure dobivanja građevinskih dozvola i uspostavila jedinstveni ured za obradu zahtjeva", dodaje Banka. "Ranije su poduzetnici morali obilaziti 5 različitih agencija."

U državi je uz to smanjeno vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dokumentacije, usvojena nova regulativa vezana uz rad, usmjerena ka poticanju poduzetnika na zapošljavanje djelatnika koji još nisu bili u radnom odnosu, te pojednostavnjena trgovina preko granica", navodi Banka.

Hrvatska je postigla visoko 7. mjesto po pitanju reformi. Vlada je reducirala vrijeme potrebno za registraciju imovine sa 956 na 399 dana informatizacijom zapisa i povećanjem ovlasti činovnika. Uvela je i jedinstvenu točku za registraciju poduzeća. Ove su im reforme osigurale 2. mjesto u regiji i sedmo na globalnoj razini po pitanju provođenja reformi.

Srbija ove godine nije dospjela na popis deset najvećih reformatora, premda je bila vodeća prošle godine. Unatoč tome, istraživanje "Doing Business" izdvojilo ju je radi provođenja jedne od "najodvažnijih reformi" u 2007-oj, odnosno ublažavanja uvozno-izvoznih procedura u novom carinskom zakonu. Vrijeme potrebno za uvoz robe palo je sa 44 na 12 dana. Za izvoz dobara sada je potrebno 11 dana, dok je ranije trebao čitav mjesec. U susjednoj Makedoniji za izvoz i uvoz treba 35, odnosno 32 dana.

photo

Izvješće je pripremila Banka i njena podružnica u privatnom sektoru, Međunarodna financijska korporacija. [Getty Images]

Drugi kriterij rangiranja u izvješću "Doing Business 2007" bio je jednostavnost poslovanja u 175 gospodarstava diljem svijeta. Rumunjska je i ovdje postigla vrlo dobre rezultate, osvojivši 49. mjesto. Bugarska je također postigla uspjeh rangiravši se na 54. mjesto. Ove dvije zemlje, obje na pragu ulaska u EU, nadmašile su trenutne članice EU Sloveniju (61.), Mađarsku (66.), Poljsku (75.), Italiju (82.) i Grčku (109.). Posljednja od ovih, Grčka, bila je rangirana tek nekoliko mjesta iznad Albanije (120.), te niže od Bosne i Hercegovine (95.) i Makedonije (92.).

Unatoč odličnim rezultatima na polju provedbe reformi, Hrvatska je bila na posljednjem mjestu među zemljama jugoistočne Europe po kriteriju jednostavnosti poslovanja, što ilustrira mješavinu dobrih i loših vijesti koja karakterizira regiju u cijelosti.

Izvješće "Doing Business 2007" za specifične indikatore koristi regulativu koja utječe na poslovanje u 10 područja: pokretanje poslovanja, rad s dozvolama, zapošljavanje djelatnika, registracija vlasništva, dobivanje kredita, zaštita ulagača, plaćanje poreza, trgovanje preko granica, provedba ugovora i obustava poslovanja. Indikatori se koriste za analizu gospodarskih rezultata i izvođenje zaključaka o učinkovitosti reformi.

Ponovno je uočljivo kako tranzicijske zemlje pokazuju odlične rezultate prema pojedinim indikatorima i vrlo loše po drugima. Tako je na primjer Hrvatska postigla loš rezultat na polju zaštite ulagača. Nalazi se na 156. mjestu, tek 19. mjesta iznad Albanije. Regionalne pobjednice u ovoj kategoriji bile su Rumunjska i Bugarska, koje su spremne za ulazak u EU, te dijele 33. mjesto.

Unatoč tome, Hrvatska je dobro rangirana po pitanju provedbe ugovora, za što je potrebno samo 22 koraka i 561 dan uz trošak u iznosu 10% od dugovanja. Za razliku od toga, u Bosni i Hercegovini potrebno je utrošiti petinu potraživanja kako biste naplatili dug.

Izvješće također analizira potrebnu proceduru za pokretanje poslovanja. Utvrđeno je kako je ona jednostavna i jasna u Rumunjskoj, gdje zahtijeva 5 koraka i 11 dana, te nije potreban polog za dobivanje registracije poslovanja. Troškovi pokretanja poslovanja u Rumunjskoj iznose samo 4,4% bruto nacionalnog dohotka (BND) po glavi stanovnika.

Usporedite to s Albanijom, gdje je za pokretanje poslovanja potrebno 344 koraka i 22 dana, uz trošak od 287% BND-a po glavi stanovnika.

Slični članci

Loading

Makedonija pak zaostaje na planu uvozno-izvoznih procedura, no ostvarila je napredak na drugom području: zakonu o radu. Ublažila je regulativu vezanu uz rad na određeno vrijeme, plaćanje prekovremenih sati i otpremninu. Vrijeme potrebno za pokretanje nove tvrtke opalo je za više od 50%, s 48 na 18 dana. Bugarska je optimizirala postupke pokretanja novog poduzeća i ublažila porezno opterećenje tvrtki.

Porezne su stope u Srbiji i Turskoj niže nego u ostatku regije, primjerice u Rumunjskoj. Poduzetnici u Srbiji moraju izvršiti 41 plaćanje, te izdvajaju 38,9 % bruto dobiti za poreze. Za razliku od toga, tvrtke u Rumunjskoj plaćaju 49% od bruto dobiti za 89 poreza.

Općenito, izvješće je utvrdilo kako je poslovanje u cijelom svijetu postalo jednostavnije tijekom 2005-2006, te je provedeno 213 reformi regulative u 112 gospodarstava, čime je reducirano vrijeme, trošak i količina birokracije. "Reforme bi trebale olakšati opterećenje svih poduzeća: malih i velikih, domaćih i stranih, urbanih i ruralnih", rekao je jedan od autora izvješća, Simeon Djankov.

"Tako neće biti potrebe nagađati gdje će doći do novog procvata zapošljavanja. Svako će poduzeće imati priliku za procvat."

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading

Glasovanje

Loading
  • Email to a friend
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark.

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Kosovo: Pat pozicija na granici

Kosovo: Pat pozicija na granici

Energija: Pitanja i trendovi

Energija: Pitanja i trendovi

Mjenjanje percepcije: žene na Balkanu

Mjenjanje percepcije: žene na Balkanu

Balkan na “zelenom putu”

Balkan na “zelenom putu”
Loading
Loading
Loading
Loading

Anketa

EU nedavno je odlučila odgoditi dodjeljivanje statusa kandidata Srbiji, brišući očekivanja da bi do tog koraka moglo doći ove godine. Koliko je ozbiljna politička šteta po predsjednika Borisa Tadića i vladajuću koaliciju?

Vrlo ozbiljna
Ozbiljna
Umjerena
Beznačajna
Nema štete



Vidi rezultate Dodajte komentar