Rumunjska priprema recept za borbu protiv korupcije

31/07/2006

Rumunjska je ne tako davno bila u opasnosti da dođe do odgode njene akcesije u EU zbog neadekvatnih mjera borbe protiv korupcije, no zemlja je od tada promijenila mnogo toga. Mnogi pripisuju zasluge za pokretanje odlučne borbe za reformu ministrici pravosuđa Monici Macovei.

Gelu Trandafir iz Bukurešta za Southeast European Times – 31/07/06

Rumunjska se nada prijamu u EU 1. siječnja 2007. [File]

"Po prvi puta u povijesti zemlje nitko nije iznad zakona". Izjava povjerenika EU za proširenje Ollija Rehna možda je čudno zvučala pojedinim članovima Europskog parlamenta. Unija je pred samo dvije godine tražila od Europske komisije da zamrzne pregovore s Rumunjskom zbog sveprisutne korupcije, no sada im povjerenik za proširenje priča nešto sasvim drugo.

To je pričao uspjehu, premda ostaju ogromni izazovi. Prošlo je već nekoliko godina otkako su rumunjske vlasti poduzele nužan prvi korak ka uviđanju i priznavanju razmjera problema. "Prekretnica je bio trenutak kada smo prihvatili da je korupcija realnost", kaže Jonathan Scheele, šef izaslanstva EC-a u Bukureštu. "Kada sam došao, vlada je nijekala postojanje problema. Nijekanje problema onemogućuje njegovo rješavanje. To je ono što se promijenilo 2002.-2003.", izjavio je Scheele.

Međutim, prestanak nijekanja tek je jedan korak. Kontinuirana borba protiv korupcije zahtijeva i političku volju. Prethodna državna uprava, na čelu sa Socijaldemokratskom strankom (PSD), govorila je prave stvari, no nije bila odlučna u poduzimanju nužnih koraka. Posljedica je bio nastavak pobješnjele korupcije, daljnja neučinkovitost pravosuđa i priklanjanje političkim gospodarima, a Bruxelles je počeo sumnjati u predanost vlade promjenama.

Tom Gallagher, profesor na Sveučilištu Bradford, naglašava ključnu ulogu nevladinih organizacija i nezavisnih medija. "Privukli su pažnju EU na očite primjere korupcije i povećali osviještenost glasača po pitanju kandidata koji nisu imali čiste dosjee. Njihova dovitljiva taktika potpomogla je u pokretanju indignacije javnosti naspram dominantne postkomunističke sile, PSD-a, koji se nedugo prije gubitka vlasti na izborima 2004 još doimao nepobjedivim", rekao je.

U međuvremenu je priliku iskoristila značajna opozicijska stranka, poznata po svojem pragmatizmu. Demokratska stranka, tada predvođena Traianom Basescuom, provela je bolnu reformu. Manja, no čišća, bila je sposobna pokrenuti uspješan napad na politički sustav koji je bio pretolerantan prema korupciji.

Basescu je postao predsjednikom zemlje čija je molba za primanje u EU bila ozbiljno ugrožena sigurnosnom klauzulom usmjerenom na odgađanje akcesije ukoliko se rumunjska vlada i dalje bude zadovoljavala promjenama koje su zaživjele samo na papiru.

"Bio je to ogroman izazov", rekao je Scheele. "Odličan je potez bilo imenovanje Monica Macovei za ministricu pravosuđa, budući da politički nije sa sobom nosila nikakav teret prošlosti." Basescu je dobio mandat za provedbu promjena. A sada je za njihovu provedbu imao i pravu osobu na pravom mjestu. Bilo je vrijeme za akciju.

Ministrica pravosuđa Monica Macovei. [Getty Images]

Macovei, 47-godišnja bivša tužiteljica koja je postala aktivist za ljudska prava, suočavala se s jakom opozicijom pravosudnog sustava vezanog uz komunističku prošlost. Uspjela je unatoč tome provesti reformu istog sustava, koristeći transparentnost, odgovornost i nadmetanje za čelne pozicije. Najučinkovitije su joj tehnike uključivale: javne, detaljne izjave o imovinskom stanju, te uspostavu Ureda za suzbijanje korupcije (DNA).

Izjave o imovinskom stanju rezultirale su "nečim neviđenim u Rumunjskoj", navodi Macovei. "Propitkivani su vrlo važni političari koje se nikad ranije nije ispitivalo", a nakon što nisu uspješno obrazložili porijeklo svojeg bogatstva. Vremena imuniteta najzad su privedena kraju.

Macovei je ojačala samostalnost tužitelja, uz redovita izvješća o njihovoj učinkovitosti i jamstva njihove odgovornosti. "Sada je uspostavljen lanac odgovornosti", pojasnila je. "Da DNA nije provela svoju misiju, bila bih prinuđena zatražiti ostavku njenog šefa, budući da bih u suprotnom i sama bila otpuštena."

DNA se pokazala učinkovitom i nepristranom. Optužila je bivšeg premijera Adriana Nastasea za primanje mita, no istraživala je i optuživala i vođe koalicije koja je trenutno na vlasti. Novačenje ljudi pokazalo se zahtjevnim. "Rijetki su tužitelji skloni preuzeti takav teret. Ne bi se moglo reći kako postoji neki entuzijazam za rad u DNA," priznaje Macovei.

Kolebanje političke volje predstavlja razlog za zabrinutost, smatra ministrica. "Na samom početku nije uopće bilo političke opozicije", prisjeća se. No politička predanost cilju posustajala je kako se borba protiv korupcije počela pokazivati stvarnom. Opozicija je iz pravosudnog sustava prešla na klupe parlamenta. Visoko pozicionirani političari vladajuće koalicije pokušavaju promijeniti način imenovanja šefa DNA.

"Do ove je promjene došlo nakon što su shvatili kako je DNA doista nezavisna institucija koju ne mogu kontrolirati. Među političarima je prisutan strah od takve nezavisne, funkcionalne DNA", izjavljuje Macovei.

DNA je provela istragu nad bivšim premijerom Adrianom Nastaseom (desno) i drugim dužnosnicima. [Getty Images]

Čak su se i njeni nekad odlučni zagovornici iz Demokratske stranke počeli distancirati, a Macovei se sada suočava s teškoćama u nastojanju da isposluje usvajanje posljednjih komponenti antikorupcijske legislative: Zakona o financiranju političkih stranaka i regulative vezane uz uspostavu Agencije za integritet, zadužene za izjave o financijskom stanju.

Dovršetak procesa vjerojatno će zahtijevati čeličnu odlučnost. Macovei je u svojih 18 mjeseci na dužnosti dokazala kako je posjeduje. Uz to, ona uživa podršku moćnih saveznika iz inozemstva.

"Velik je dio uspjeha procesa akcesije Rumunjske ostvaren zahvaljujući ministrici Macovei", izjavio je povjerenik za pravosuđe Franco Frattini. Unatoč ovim čestitkama, za Rumunjsku nije trenutak da počiva na lovorikama. Rehn je do rujna odgodio konačnu odluku o tome hoće li akcesija u EU biti provedena 1. siječnja 2007. u skladu s planom, ili biti odgođena prema sigurnosnoj klauzuli. Na kraju krajeva, nije dovoljno da jedna ministrica povede križarski rat protiv korupcije. Rumunjska još uvijek mora uvjeriti Bruxelles kako ima pravi recept.

Bi li rumunjski pristup mogao biti primijenjen na zapadnom Balkanu? Gallagher smatra kako postoje značajne razlike. "Za razliku od Rumunjske, ove zemlje imaju tradiciju nasilnih mafijaških organizacija koje su relativno nezavisne od najvećih stranaka. EU mora jačati djelovanje protiv organiziranog kriminala, budući da je u pitanju i njena sigurnost. Ovo znači kako je vjerojatno da će EU biti u većoj mjeri uključena u proces."

Iskustvo Rumunjske ipak naglašava važnost jačanja reformista zapadnog Balkana. "EU mora uspostaviti učinkovitu suradnju s lokalnim čimbenicima koji se zalažu za reformu. Do ovoga je došlo tek nakon što je PSD 2004. izgubila vlast, što objašnjava zašto je akcesijska strategija Rumunjske bila ugrožena tako brojnim teškoćama", izjavio je Gallagher.