Iz Srbije u svijet za šaku eura

03/07/2006

Uz cijene već od 9 eura, beogradski će studenti uskoro biti u mogućnosti posjetiti obitelj u Koelnu, uživati u razgledavanju Venecije ili provjeriti zašto Budimpeštu nazivaju "Parizom istoka". Vlasnici malih poduzeća moći će si priuštiti put na zapad kako bi promovirali svoje proizvode ili potpisivali ugovore. Zračni prijevoznici s niskim tarifama dolaze u Srbiju, stavljajući izazov pred dominaciju nacionalnog avioprijevoznika JAT-a i otvarajući nove horizonte putovanja. Međutim, za većinu Srba prepreku još uvijek predstavljaju vize i odsustvo pristupa Internetu.

Georgi Mitev-Shantek iz Beograda za Southeast European Times – 03/07/06

Turisti stoje ispred prastarog vlaka na paru na srpskoj postaji Mokra Gora. Ova bi lokacija uskoro mogla postati odredištem čarter letova ukoliko se obližnja vojna zračna luka pripremi za civilnu uporabu. [Getty Images]

Sporazum o otvorenom nebu, potpisan nedavno u Salzburgu od strane ministara transporta nekolicine balkanskih zemalja i njihovih islandskih i norveških kolega donijet će Srbiji opipljive koristi. Prvi zračni prijevoznik s nižim cijenama leta koji počinje poslovati u Srbiji, Germanwings, planira let Beograd-Koeln 2. rujna, a Centavia (Central European Airlines), domaći zračni prijevoznik s niskom cijenom leta, podnio je zahtjev za dozvolu.

Usluge Germanwingsa kretat će se u rasponu od 9 do 49 eura, odnosno nekoliko puta jeftinije od nacionalnog avioprijevoznika JAT-a. Centavia pak planira letove za Atenu, Frankfurt i Istanbul upola jeftinije od cijena velikih zračnih prijevoznika. Srpska je tvrtka registrirana u Beogradu, a njeni piloti već su na obuci u Engleskoj.

Avioprijevoznici s niskim cijenama prisvajaju sve veći udio profita diljem svijeta. Zarada Ryanaira prošle je godine iznosila 268,9 mil. eura, dok je Easyjet zaradio 99,8 mil. eura. Američki Southwest Airlines zaradio je čak 435,1 mil. eura.

Potrajalo je neko vrijeme dok ovaj koncept nije uhvatio korijena u Srbiji. Poslovni pothvat srpskog tajkuna Miroslava Miškovića i njegove tvrtke Delta Holding, nazvan Air Maxi, neslavno je okončan prošle godine prije no što je tvrtka uspjela kupiti ijedan zrakoplov. Ključna osoba iz tog pothvata, bivši generalni direktor JAT-a Predrag Vujović, također je aktivan u tvrtci Centavia. Međutim, izgledi nove tvrtke doimaju se boljima. Dobila je bankovno jamstvo u iznosu od 400.000 eura za osiguranje i već iznajmljuje britanski avion.

Premda je let po sniženim tarifama još uvijek u stadiju zametka, već predstavlja izvor zabrinutosti za JAT i njihovog direktora Nebojšu Starčevića. Dakako, ovo nije neočekivano, s obzirom da je nacionalni avioprijevoznik prošle godine zabilježio gubitke u iznosu od 19 mil. eura. Nadaju se kako će ove godine gubitke smanjiti na 3,7 milijuna, no takvo postignuće ne predstavlja neki razlog za euforiju. U međuvremenu su JAT-ovi dugo očekivani letovi za Kanadu i Sjedinjene Države suspendirani zbog odbijanja dozvole.

JAT se također suočava s konkurencijom od strane tvrtke Montavia, podružnice Montenegro Airlinesa. Registrirana je u Nišu kao srpska tvrtka, te već bilježi profit od letova za Zurich.

Starčević smatra kako još ne postoje preduvjeti za tržište avionskog prijevoza po sniženim cijenama u Srbiji. Unatoč tome, JAT si više ne može dozvoliti opuštenost u poslovanju. Povećan pritisak konkurencije samo je pitanje vremena.

Za prosječne građane putovanje po pristupačnim cijenama predstavlja više nego dobrodošao razvoj stanja. Ipak, oduševljenje mogućnošću leta u Europu za 30 eura narušavaju dvije stvari - politika i neadekvatna tehnologija. Dobiti vizu za Zapad još uvijek je teško ako imate srpsku putovnicu. Postoje izgledi za ublažavanje viznog režima za studente i poslovne ljude u bliskoj budućnosti, no prosječne će osobe još morati pričekati na poboljšanje situacije.

Drugi je problem Internet. Tvrtke koje nude niske cijene prodaju karte isključivo preko web stranica, no opseg poslovne uporabe računala u Srbiji još je u velikom zaostatku.

Unatoč tome, Srbe može tješiti činjenica da je proces pokrenut, te ga neće biti lako zaustaviti. To je očito pogledamo li s van granica Srbije, gdje sada djeluju desetci tvrtki. Primjerice, Rumunji mogu jeftino letjeti iz Bukurešta za Palermo preko WindJeta, ili pak Cimber Airom do Copenhagena, dok Hrvati lete iz Zagreba za London WizzAirom za samo 40 eura, koliko plaćaju i Albanci za let iz Tirane u Veneciju tvrtci Alpi Eagles.

Propuste u domaćem zračnom prometu također bi mogla ispraviti konkurencija koja pruža diskontne usluge zračnog prijevoza. Grad Niš je, uz pomoć norveške vlade, uložio novac i trud u rekonstrukciju druge po veličini zračne luke u Srbiji - koju je JAT namjeravao nadgledati. Direktor zračne luke Radisav Radojković navodi kako je državni avioprijevoznik nesklon razvoju zračnog prometa među centrima unutar Srbije. Posljedica toga je da se Zračna luka Niš u sve većoj mjeri oslanja na čarter usluge, primjerice Thomson Ski letove kojima britanski turisti odlaze na planinu Kopaonik.

I doista, uz to što niska cijena letova obećava veću međunarodnu pokretljivost građana Srbije, mogla bi pomoći i privlačenju turista iz cijelog svijeta u Srbiju. U bliskoj bi budućnosti čarter tvrtke koje pružaju usluge stranim državljanima mogle početi djelovati u zračnoj luci Lađevci, smještenoj u blizini dvaju prvoklasnih turističkih destinacija - planine Zlatibor i toplica Vrnjačka Banja. Lokalne vlasti već traže od ministarstva kapitalnih ulaganja otvaranje vojne zračne luke za civilnu uporabu.

Još jedna vojna zračna luka, Ponikve, smještena je u blizini Mokre Gore i poznatog sela koje je stvorio filmski redatelj Emir Kusturica. Ponikve imaju jednu od najduljih pista na Balkanu, veći dio godine uživaju u odsustvu magle, te mogu primiti sve tipove zrakoplova.