Svjetska banka traži povećana ulaganja u tržišne inovacije

01/05/2006

Upozoravajući zemlje od središnje Europe do srednje Azije da zaostaju za većinom razvijenog svijeta po izdvajanjima za istraživanje i razvoj, novo izvješće Svjetske banke traži od njih poduzimanje koraka za unapređivanje uvjeta za povećanje ulaganja u tržišne inovacije kao alate za promicanje rasta i reduciranje siromaštva. Prema stručnjacima Svjetske banke, važno je unaprijediti ulogu privatnog sektora, te uvesti gospodarske poticaje, unaprijediti informacijsku infrastrukturu i provesti obrazovne reforme.

Svetla Dimitrova iz Sofije za Southeast European Times - 01/05/06

Prosječna izdvajanja za istraživanje i razvoj u regiji sada iznose manje od 1 posto BDP-a, odnosno daleko manje od ciljne vrijednosti EU od 3 posto. [Getty Images]

Zemlje od središnje Europe do srednje Azije zaostaju za većinom razvijenog svijeta po izdvajanjima za istraživanje i razvoj, navodi se u najnovijem izvješću Svjetske banke.

U studiji se navodi kako su prosječna izdvajanja za istraživanje i razvoj u regiji sada iznose manje od 1 posto BDP-a, odnosno daleko manje od ciljne vrijednosti EU od 3 posto, navodi se u studiji "Javna financijska potpora tržišnim inovacijama". Uz to, oko dvije trećine izdvajanja u ovim, uglavnom postkomunističkim zemljama, namiruje se iz javnih sredstava, dok u zapadnoj Europi 65 do 70 posto ukupnog iznosa dolazi iz privatnog sektora. U Japanu je udio privatnog sektora 80 posto.

Cilj autora izvješća bio je ponuditi tvorcima politike u Europi i srednjoj Aziji (ECA) opcije za poticanje produktivnosti i rasta stvaranjem povoljnog okruženja za primjenu znanja u gospodarstvu putem inovacije i učenja. Analizirali su različite financijske instrumente za poticanje inovacija u regiji i preporučili mjere reforme koje bi valjalo provesti prije primjene ovih instrumenata.

Sedam zemalja jugoistočne Europe (SEE) - Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Srbija i Crna Gora, te Turska - među 25 su ECA zemalja obuhvaćenih izvješćem. Ostale uključuju 13 bivših sovjetskih republika, među kojima i današnje članice EU Estoniju, Letoniju i Litvu, kao i pet drugih bivših komunističkih zemalja - Republiku Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju - koje su se također priključile Uniji 2004. godine.

Koristeći set Indikatora znanja u gospodarstvu (KEI) - gospodarske inicijative, edukacija, sustav inovacija i informacijska infrastruktura - studija zemlje rangira u skladu s njihovom sposobnošću učinkovitog ulaganja u inovacije. Svakoj je zemlji dodijeljen rezultat od 1 do 10 za svaki od indikatora, te ukupan KEI rezultat, koji određuje njen rang.

Od 25 zemalja ECA, tri vodeće prema KEI-u su Estonija s 8,26 bodova, Slovenija s 7,88 bodova i Litva sa 7,17 bodova. Slijede ih pet novih članica EU. Odmah su nakon njih na 9. i 10. mjestu Hrvatska s 6,22 bodova i Bugarska sa 6,19. Od ostalih zemalja SEE, Rumunjska je na 12. mjestu s 5,27 bodova, na 16. je mjestu Turska sa 4,73 bodova, a Srbija i Crna Gora su na 17. mjestu sa 4,55 bodova. Rezultat od 3,02 bodova stavlja BiH na 23. mjesto, ispred Albanije, koja je s 2,99 bodova predzadnja na listi 25 ECA nacija.

Za usporedbu, Finska, kao jedno od vrhunskih inovacijskih gospodarstava svijeta - ima ukupni KEI rezultat od 9,02 bodova, uz 9,73 bodova u inovaciji i 9,21 bodova u obrazovanju.

"Sredstva vlade su ograničena i treba ih koristiti samo za financiranje istraživanja kada postoje preduvjeti za njihovu uspješnost", naglasio je glavni autor studije Itzhak Goldberg. [Svjetska banka]

Zemlje SEE postigle su neujednačene rezultate za pojedine indikatore. Hrvatska je najviši rezultat od 7,12 bodova postigla za inovacije, čime je zauzela 4. mjesto među 25 zemalja ECA, ispred 6 članica EU. Međutim, ova je zemlja postigla samo 4,31 bodova za svoj režim poticaja u gospodarstvu, što sugerira potrebu za unapređenjima na ovom polju.

Bugarska je najviši rezultat od 6,73 bodova postigla za obrazovanje, čime je po ovom indikatoru prestigla druge zemlje SEE, no dva je mjesta niže od toga prema ukupnom KEI rezultatu.

Rumunjska je, na primjer, 12. prema ukupnom KEI rangu 25 zemalja ECA, no tek 20. po pitanju obrazovanja zbog niskog javnog ulaganja u ovom sektoru. BDP Turske je na istoj razini kao i u Litvi i Slovačkoj, no rangirana je iza ovih zemalja prema ukupnom KEI indeksu uslijed niskih rezultata na polju prosječnog broja godina u obrazovanju i matematičkog postignuća. Po obrazovanju je na 24. mjestu.

Rezultat niži od 2,50 bodova za pojedini indikator označava usko grlo na tom polju. Tako primjerice BiH i Albanija imaju samo 1,02, odnosno 1,65 bodova za inovaciju, dok je najlošiji rezultat Srbije i Crne Gore od 2,15 bodova postignut na polju poticaja u gospodarstvu.

Ukoliko vlade osiguraju dodatna sredstva za poticanje inovacija bez da uz to unaprijede i gospodarske poticaje, te unaprijede informacijsku infrastrukturu i reformiraju obrazovanje, novac će biti utrošen uludo, napominje se u izvješću. Nadalje, povećanja izdataka teško će rezultirati poboljšanjem ukoliko privatni sektor ne počne igrati veću ulogu u procesu.

Unatoč velikog broja istraživača i nasljeđa obrazovnih postignuća iz komunističkog razdoblja, zemljama bivšeg Istočnog bloka neće biti lako ove potencijalne prednosti transformirati u tržišno uspješne inovacije ukoliko sveučilišta i istraživački instituti ne budu uspješno surađivali s privatnim sektorom, naglasila je Svjetska banka.

Svjetska banka bila je u Pragu od 28.-30. ožujka domaćin Foruma o gospodarstvu temeljenom na znanju. Trodnevno je događanje okupilo predstavnike 27 zemalja regije. [World Bank]

"Sredstva vlade su ograničena i treba ih koristiti samo za financiranje istraživanja kada postoje preduvjeti za njihovu uspješnost", istakao je glavni autor studije Itzhak Goldberg.

Dostupnost poticaja za unapređenje suradnje među istraživačima i privatnim sektorom, te pristup računalima i internetu za najšire slojeve stanovništva, neki su od nužnih preduvjeta. Neophodna je i vladavina zakona, smatra Goldberg, kao i zaštita prava intelektualnog vlasništva i nastojanja na suzbijanju korupcije.

U cilju rasprave o načinima na koji zemlje ECA mogu unaprijediti svoje inovacijske sustave i poticati bolje korištenje znanja u tvrtkama, Svjetska banka bila je u Pragu od 28.-30. ožujka domaćin Foruma o gospodarstvu temeljenom na znanju. Trodnevno je događanje okupilo predstavnike 27 zemalja regije.

"Postizanje tržišnog uspjeha na temelju istraživanja i razvoja ključ je postizanja održivog dugoročnog gospodarskog rasta", rekao je u sklopu svojih uvodnih napomena na konferenciji Shigeo Katsu, potpredsjednik Svjetske banke za regiju ECA. "Ovo će od vlada istočne Europe i srednje Azije zahtijevati da prestanu trošiti svoja ograničena sredstva na arhaične inovacijske sustave i početi poticati privatna poduzeća da preuzmu na sebe dužnosti za koja su samo ona sposobna, upravo kako to čine tvrtke na zapadu."

Ovo ne znači da bi vlade trebale u potpunosti prestati financirati istraživanja, već bi pri alokaciji javnih resursa za takve aktivnosti fokus trebao biti na istraživanju od strane ili u ime privatnih poduzeća. "Za vlade je važnija dužnost provođenje nužnih strukturalnih reformi kako bi ulaganja u istraživanja urodila plodom", rekao je Katsu. "Preusmjeravanje sredstava koje vlade uštede na izravnom istraživanju u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu također bi bilo od koristi, budući da bi pogodovalo povećanju produktivnosti rada. Uz to, vlada mora omogućiti javni pristup internetu, poticati tvrtke na točno financijsko izvještavanje, te održavati vladavinu zakona. Isto vrijedi i za borbu protiv korupcije i provođenje regulative vezane uz zaštitu prava intelektualnog vlasništva."