Krijumčarenje ljudi predstavlja stalnu prijetnju za Balkan

09/01/2006

Oko 200.000 do 300.000 ljudi u jugoistočnoj Europi godišnje postaju žrtve krijumčarenja ljudi, a Balkan je u sve većoj mjeri tranzitna ruta za ulazak u ostatak Europe. Kako se zemlje u regiji približavaju članstvu u EU i NATO-u, pod sve su većim pritiskom za rješavanje problema. Ipak, budući da su čimbenici koji leže u pozadini ekonomske naravi, neki smatraju kako bi integracija u Europu mogla dugoročno biti ključ rješavanja problema.

Zoran Nikolovski iz Skopja za Southeast European Times – 06/01/09

photo

Jugoistočna Europa u sve je većoj mjeri tranzitna zona krijumčarenja ljudima. [EUPM]

Zemlje jugoistočne Europe suočavaju se s velikim izazovom. Uz približavanje EU i NATO-u, prinuđene su rješavati probleme vezane uz krijumčarenje ljudi u svim oblicima, bilo da iza njega leži prostitucija i zločin ili jednostavno želja za poboljšavanjem izgleda za rješavanje ekonomskih pitanja selidbom u prosperitetne zemlje. Balkan u sve većoj mjeri postaje tranzitna ruta za ilegalne migracije ljudi u potrazi za boljim životom na Zapadu.

Nedavno je koordiniranom međunarodnom policijskom akcijom razbijen organizirani lanac prebacivanja ljudi iz Albanije u Grčku preko Makedonije. Akcija, nazvana "Jug", uključivala je policijske snage iz sve tri zemlje, a za posljedicu je imala 17 uhićenja. Uhićene osobe bile su vlasnici kamiona i vozila opremljenih posebnim spremnicima za skrivanje migranata u potrazi za boljim životom, koji su plaćali od 1.000 do 1.500 eura za prelazak.

Trgovina seksom također predstavlja čestu motivaciju krijumčarenja ljudima u regiji. Primjerice, Makedonija je tranzitna zemlja i, u manjoj mjeri, odredište žena i djece krijumčarenih iz bivšeg Sovjetskog Saveza, te istočne i jugoistočne Europe, a u cilju seksualnog iskorištavanja. S druge strane, makedonske žene se i dalje krijumčare diljem bivše Jugoslavije, navodi se u izvješću US State Departmenta iz 2005. o ovom svjetskom problemu.

U izvješću se Makedonija navodi kao zemlja druge kategorije, pod čime se podrazumijeva da se ne povinuje u potpunosti s minimumom standarda za eliminaciju krijumčarenja ljudi, premda čini znatne napore na ispravljanju ovoga. Nazadovala je za jednu kategoriju - 2004. je bila u prvoj kategoriji, što je posljedica nedostatka napretka na suzbijanju krijumčarenja ljudi. Vlada je 2004. godine donijela novu legislativu vezano uz suzbijanje krijumčarenja ljudi, no nije postigla napredak u provedbi zakona i prevenciji, objavio je State Department. Dugotrajni institucionalni nedostatci pravosuđa trajno su umanjivali sposobnost vlade za učinkovitu borbu protiv krijumčarenja ljudi. Pravosudni sustav, navodi se u izvješću, nije prikladno i učinkovito gonio, osuđivao i zatvarao krijumčare, kao niti pružao adekvatne mjere zaštite žrtava i svjedoka u okruženju sudnice.

Vlada je u cilju ispravljanja ovih problema pokrenula projekt suzbijanja krijumčarenja ljudi, Nacionalni mehanizam za koordinaciju i savjetovanje. Ministarstvo rada i socijalne skrbi provodit će projekt u tri etape do 2006. godine u suradnji s monitoring misijom OSCE-a. Partneri će uključivati i policiju, lokalne vlasti, socijalne radnike i predstavnike nevladinih organizacija.

photo

Jedinica za istraživanje krijumčarenja ljudi i prostituciju UNMIK-a izvršila je 77 uhićenja, provela 2.386 racija, te je pružila pomoć 48-orim žrtvama. [AFP]

Pravosuđe također poduzima određene korake, primjerice time što suce tereti za neuspjeh u pravodobnoj provedbi sudskog postupka unutar roka. Ilustracije radi, sutkinja Dimitrija Cobovski otpuštena je od parlamenta zato što joj je trebalo 11 mjeseci za donošenje presude protiv ozloglašenog lokalnog svodnika Dilavera Bojka. Po zakonu je za ovo bilo potrebno 14 do 60 dana.

"Presudu se ne može izreći 11 mjeseci nakon donošenja, posebice ne u slučaju koji je uznemirio čitavu zemlju", napisala je Lence Sofronievska, predsjednica Republičkog pravosudnog vijeća. "Slučaj Bojku rezultirao je promjenom inicijalno odlične procjene naših nastojanja kao zemlje na borbi protiv krijumčarenja ljudima", rekla je vezano uz izvješće State Departmenta.

Drugi problem predstavlja zaštita svjedoka, odnosno žrtava. Ozbiljnost problema navela je Sjedinjene Države i Regionalni centar za borbu protiv pograničnih zločina na donaciju opreme za telekonferencijsko svjedočenje s udaljene lokacije makedonskom Uredu javnog tužiteljstva. Makedonija je prva zemlja u regiji koja će u sudnicama koristiti takvu opremu, navodi odvjetnik SAD tužiteljstva Garvin Corn.

Izvješće State Departmenta također daje vrlo negativnu procjenu drugih zemalja u regiji jugoistočne Europe. Albanija je identificirana kao zemlja iz koje se žene i djeca krijumčare u cilju seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada, najčešće u Grčku i Italiju, pri čemu se brojne žrtve nakon toga prosljeđuju u Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Nizozemsku. Albanska djeca, posebice pripadnici romske narodnosti i Egipćani, zatim se dalje krijumčare i prisiljavaju na prošnju. Izvješće navodi kako je Bosna i Hercegovina zemlja porijekla, tranzita i odredišta za žrtve krijumčarenja, od kojih su brojni pripadnici romske narodnosti.

Srbija i Crna Gora identificira se kao zemlja ishodišta, tranzita i odredišta žrtava krijumčarenja ljudima i unutardržavnog krijumčarenja djece pripadnika romske nacionalnosti za koje prisilna prošnja nastavlja predstavljati velik problem. Kosovo se definira kao zemlja ishodišta, tranzita i odredišta, a interno krijumčarenje ljudi smatra se sve većim problemom. Jedinica za istraživanje krijumčarenja ljudi i prostituciju UNMIK-a izvršila je 77 uhićenja, provela 2.386 racija, te je pružila pomoć 48-orim žrtvama, od čega je 17 posto bilo maloljetnika. S druge strane, razina pomoći žrtvama u opadanju je uslijed sve sofisticiranijih prilagodbi zločinačkih mreža nastojanjima na suzbijanju krijumčarenja ljudima, pri čemu se trgovina seksualnim uslugama iz javnih lokala prebacuje u privatne domove.

Brojne se žrtve iz BiH i Srbije i Crne Gore krijumčare kroz države proizašle iz bivše Jugoslavije i zatim vraćaju po sezonskoj, rotacionoj shemi.

Slični članci

Loading

Od posebnog je značaja za balkanske zemlje učinak problema krijumčarenja ljudi na njihova nadanja vezana uz reduciranje striktnog režima viza, kao i njihova nastojanja na primanju u članstvo EU i NATO-a. Četiri zemlje u regiji - Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska - službeni su kandidati za članstvo. Bugarska i Rumunjska trebale bi se priključiti bloku 1. siječnja 2007., premda bi ovi planovi mogli biti prolongirani za godinu dana ukoliko Bruxelles zaključi kako su ispunjeni uvjeti za to. Sve su četiri zemlje navedene kao zemlje druge kategorije u izvješću State Departmenta SAD-a.

Povjerenik EU za pravosuđe i unutrašnje poslove Franco Fratinni naveo je korake čije poduzimanje Unija očekuje u cilju suzbijanja krijumčarenja ljudima. Oni uključuju jačanje kontrole granica, unapređenje kvalitete putovnica i potpisivanje sporazuma za ponovno primanje, čime se omogućuje ilegalnim emigrantima povratak u zemlju tranzita ukoliko nije moguće utvrditi njihovo državljanstvo. Neki se od ovih koraka već poduzimaju. Primjerice, Makedonija uvodi nove putovnice koje sadržavaju biometrijske informacije nositelja. U finalnoj je fazi dogovaranja osam sporazuma o ponovnom primanju s zemljama članicama EU, te razvija sustav elektronskih komunikacija za povezivanje graničnih prijelaza.

Istovremeno, ICG - utjecajna skupina za razvoj ideja (think tank) sa sjedištem u SAD-u - usmjerila je kritiku EU zbog, prema njihovom mišljenju, pretjerano striktnog viznog režima prema Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji i Crnoj Gori. Premda bi ove zemlje trebale ojačati svoju borbu protiv ilegalne imigracije, navodi ICG, ograničavanje kretanja i traženja ekonomskih prilika samo dodatno potiče problem. Ukoliko vrata Europe ne budu više odškrinuta, to može otežati usvajanje europskih vrijednosti. S druge strane, zatvaranje vrata zemljama s muslimanskim stanovništvom povećava potencijalni utjecaj radikalnih i terorističkih skupina baziranih na Srednjem Istoku.

U najmanju ruku, navodi ICG, liberalniju bi politiku valjalo uspostaviti za određene kategorije putnika - prosvjetne radnike, profesore, studente, novinare, poslovne ljude, visoke dužnosnike i vozače kamiona. Dugoročno gledano, članstvo u EU moglo bi predstavljati najbolje rješenje problema, koji će vjerojatno biti ublažen kada bude ublaženo i siromaštvo koje leži u njegovom korijenu.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Reportaža

U regiji i Turskoj vlada optimizam zbog izbora novih čelnika EUU regiji i Turskoj vlada optimizam zbog izbora novih čelnika EU

Dužnosnici iz regije kažu kako će nedavne kadrovske promjene u EU pozitivno utjecati na odnose njihovih zemalja i Bruxellesa.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Bi li Grčka trebala promijeniti način na koji postupa s nelegalnim imigrantima?

Da
Ne
Ne znam