Borba protiv korupcije u zemljama jugoistočne Europe: EU faktor

06/06/2005

Očekivani ulazak Rumunjske u EU 2007. godine dokaz je dramatičnog napretka zemlje. Ipak je i dalje prisutno nekoliko problematičnih područja, a jedno je od najznačajnijih rasprostranjena korupcija. Ankete kontinuirano pokazuju kako korupcija - posebice u pravnom sustavu - ostaje među najizraženijim frustracijama i brigama građana. Dok su optimisti uvjereni kako strukturalne i institucionalne reforme mogu reducirati neetičko ponašanje, drugi s velikom zabrinutošću ukazuju na "ovisnost o putanji razvoja" i zamke nedovoljne razvijenosti. Sama bi EU mogla postati katalizator potreban za odlučan napredak na problematičnim područjima, tvrdi ekonomist i bivši rumunjski ministar vanjskih poslova Daniel Daianu.

Daniel Daianu iz Bukurešta za Southeast European Times - 06/06/05

[Arhivski snimak]

Izvješća EU-a naglašavaju napredak Rumunjske u nastojanju na realizaciji pridruživanja EU godine 2007., no također izdvajaju korupciju kao štetnu društvenu i gospodarsku pojavu. Jedva da postoji neka domaća anketa koja ne izdvaja korupciju i loše funkcioniranje pravnog sustava među najvećim frustracijama i izvorima zabrinutosti građana. Kakvi su, dakle, izgledi za rješavanje ovih problema?

Zamjetne su dvije linije razmišljanja u odnosu na obrazlaganje obrazaca ponašanja tijekom tranzicije. Moguća je ekstrapolacija oba obrasca na sva gospodarstva u razvoju. Prvi je u većoj mjeri optimističan, te naglašava institucionalne slabosti postkomunističkih društava, dvojbeno funkcioniranje sustava kočnica i uravnoteženja, te korumpirano sudstvo u sprezi sa slabašnim mogućnostima provedbe zakona. Pod idealnim uvjetima, kontinuiran napredak strukturalnih i institucionalnih reformi omogućio bi tijekom vremena tranzicijskim društvima znatno reduciranje neetičkih oblika ponašanja. Neučinkovitost na mikro planu i pogrešna raspodjela resursa bili bi smanjeni, a gospodarski bi se rezultati s vremenom poboljšali. Bila bi uspostavljena i vladavina zakona.

Jedna od verzija ovog pozitivnijeg smjera razmišljanja ukazuje na odlične rezultate niza novih gospodarstava, posebice u jugoistočnoj Aziji, koja su imala problema sa široko rasprostranjenom korupcijom i protekcijom. Ovi primjeri govore nam kako sveobuhvatna korupcija može biti neizbježna popratna pojava tranzicije iz siromaštva, te je njezino suzbijanje dugotrajan proces.

Rumunjski predsjednik Traian Basescu (desno) i rumunjski premijer Calin Popescu Tariceanu (lijevo) nakon što je 29. prosinca 2004. zaprisegnuta nova vlada. Promjenu vlade omogućili su sami Rumunji svojom težnjom za istinom i poštenjem, no još uvijek nije zamjetan značajniji napredak. [AFP]

Na pridruživanje EU može se gledati kroz prizmu ove logike napretka. Moguće je kako bi članstvo poslužilo kao iznimno jaka uporišna točka za sistemske transformacije i gospodarski napredak. Akcesija bi predstavljala veliki poticaj, odnosno "Big Push" koji je ekonomist Paul Rosenstein spomenuo pred više od šest decenija u britanskom časopisu Economic Journal, naglašavajući potrebe jugoistočne Europe u cilju izbjegavanja zamki nedovoljne razvijenosti. Doista, građani Rumunjske računaju na EU akcesiju kako na izvor znatne pomoći u rješavanju društvenih i gospodarskih slabosti zemlje, uključujući rašireno traženje mita i druge oblike korupcije. Čini se kako ulazak osam tranzicijskih zemalja u Uniju 1. svibnja 2004. potkrepljuje ovakvo razmišljanje.

Postoji međutim i više pesimistično razmišljanje koje naglašava "ovisnost o putanji" i ukazuje na opstanak široko rasprostranjene korupcije, dvojbenih institucija i nefunkcionalnih tržišta u velikim dijelovima svijeta. Latinska Amerika pruža jasnu ilustraciju ovoga. Kako se objašnjava opstanak društvene neravnoteže i loših gospodarskih rezultata u dugim vremenskim razdobljima? Zašto je toliko teško umaći iz začaranog kruga i podmuklih zamki nedovoljne razvijenosti? Zašto je gospodarski uzlet niza azijskih zemalja prije iznimka nego pravilo u suvremenoj povijesti, premda niti njihov napredak nije bio lišen korupcije i protekcionaštva?

Iskustvo latinoameričkih zemalja upozorenje je manje naprednim tranzicijskim zemljama jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. Na Balkanu bi, primjerice, sindrom slabe države i nestabilnosti institucija, kao i visoka razina gospodarskog kriminaliteta trebali predstavljati uzrok dubokoj zabrinutosti za one koji se nadaju bijegu od ovisnosti o putanji. Činjenica je kako EU može predstavljati iznimno snažno uporište i sredstvo transformacije čitave regije, do kakve je došlo i u središnjoj Europi. Ipak, proces bi nesumnjivo mogao biti otežan i produžen uslijed specifičnih lokalnih uvjeta, uključujući političke i međuetničke konflikte.

Pridruživanje EU pružit će Rumunjskoj izuzetnu priliku za poboljšanje njene javne politike i, u skladu s time, njenih gospodarskih rezultata; uz to će joj biti pružena prilika i za učinkovitiju borbu protiv korupcije. "Socijalni inženjering" inherentan implementaciji Acquisa svakako će promijeniti nabolje institucionalne strukture (uključujući pravosuđe). Više transparentnosti, vladavina zakona, jasnija pravila tržnog nadmetanja (i državne pomoći) neizostavan su dio ovog procesa.

Čak i nakon EU akcesije, brojne će odluke ostati u rukama tvoraca rumunjske politike. [AFP]

Promjenu vlade u studenom 2004. omogućila je težnja Rumunja ka istini i poštenju, no zasad nije primjetan značajniji napredak. Neučinkovitost posebnih tijela imenovanih u cilju borbe protiv korupcije notorna je, dok su medijska izvješća razotkrila neukusnu povezanost politike i pravosuđa. Najgrublje rečeno, rumunjska politika obiluje licemjerjem, dvosmislenom retorikom, arogancijom i nedostatkom odgovornosti. Velik broj najviših dužnosnika ravnodušni su prema sukobu interesa; neki nonšalantno koriste svoju funkciju za stjecanje osobne dobiti. Zbrka i otezanje oko procesa prijave osobnog imetka tvoraca zakona bila je vrlo indikativna. I opet, na ulazak u EU gleda se kao na događaj koji ima najviše izgleda za pokretanje promjene u razini svijesti.

Sigurno je kako su zemlji potrebni bolje obučeni, odgovorniji ljudi na vrhu - ljudi sa smislom za urgentnost koju iziskuje današnji trenutak i sviješću o izazovima s kojima se Rumunjska suočava u nastojanju da najpovoljnijim mogućim uvjetima pristupi EU. sigurno je kako akcesija u EU neće oblikovati budućnost Rumunjske na neki unaprijed određen način. Mnogo će toga i dalje biti u rukama rumunjskih zakonodavaca, te će mnogo ovisiti o odgovornim političarima koji će nastojati na inteligentnoj i učinkovitoj javnoj politici; "vlastitost programa" daleko je od besmislenog koncepta.

Zapadni bi pak čimbenici, bilo da je riječ o državnom ili privatnom sektoru, trebali odraditi svoj dio tako da budu iskreniji i da se pridržavaju pravila transparentnosti i etičkog ponašanja kakva očekuju od tranzicijskih zemalja da usvoje. Primjerice, ukoliko rumunjski tvorac politike uporno izbjegava pravilne procedure vezane uz tendere na području raspodjele javnog novca, zapadni kolege ne smiju oklijevati da toj osobi daju do znanja kako takav pristup nije prihvatljiv. Premda je korupcija prisutna i u prosperitetnim zemljama zapadne Europe i u Sjedinjenim Državama, u ovim je društvima prisutna puna vladavina zakona, te sustav kočnica i uspostave ravnoteže učinkovito djeluje.

Iz ovog bi razloga Zapad uvijek morao koristiti načelo "optimalne prakse" u odnosu s rumunjskim dužnosnicima ili tvrtkama. Kada raison d'etat predstavlja zapreku provođenju "optimalne prakse", ovo treba jasno reći i opravdati taj stav. Na taj bi način napredak Rumunjske ka akcesiji i onome što nakon nje slijedi bio poboljšan, na dobrobit svih građana. Kao posljedica, pod kontrolu bi bila stavljena i sklonost neetičkim igrama. Nakon 15 godina tranzicije, rumunjski građani zaslužuju demokraciju i gospodarstvo koje bolje funkcionira.