Hari Kostov: Decentralizacija predstavlja korak ka jačanju demokracije i euroatlantske integracije

18/10/2004

Ustav Makedonije osnova je novog zakona o decentralizaciji, izjavio je makedonski premijer Hari Kostov, dodajući kako su građani svjesni što sve ovisi o predstojećem referendumu, te kako glasanje neće rezultirati destabilizacijom, već će predstavljati test demokracije. U ekskluzivnom intervjuu s dopisnicom Southeast European Timesa Marijom Lazarovom, Kostov je također raspravljao o sigurnosnoj situaciji u Makedoniji, napretku reformi pravosuđa i obrane, sporu oko sjeverne granice s Kosovom, te gospodarskim pitanjima u zemlji.

Marija Lazarova iz Skopja za Southeast European Times -- 18/10/04

photo

Premijer Hari Kostov. [AFP]

Southeast European Times: Hoće li, prema vašem mišljenju, referendum najavljen za 7. studenog utjecati na sigurnosnu situaciju u zemlji?

Premijer Hari Kostov: Sigurnosnu situaciju u Makedoniji ne treba povezivati s referendumom, unatoč pojedinim, rekao bih neozbiljnim, tvrdnjama pojedinih političkih stranaka. Sigurnosna je situacija stabilna, a takav su stav izrazile i odgovorne međunarodne institucije. Vlada i nadležna ministarstva pružit će građanima uvjete pod kojima će moći glasati u demokratskom i sigurnom okruženju.

SE Times: U kojoj će mjeri referendum utjecati na proces europske integracije Makedonije?

Kostov: Makedonska vlada ispunjava ustavne obveze za daljnju provedbu Okvirnog sporazuma. Ustav je osnova novih zakona o decentralizaciji usmjerenih ka stvaranju etnički diversificiranih, financijski i politički jačih općina. Na decentralizaciju se gleda kao na važan korak u pravcu jačanja demokracije i euroatlantske integracije Makedonije. Vjerujem kako su svi građani Makedonije svjesni ovih procesa, koji ne bi trebali imati destabilizirajući učinak na zemlju. Umjesto toga, trebali bi naglašavati demokratski pristup rješavanju problema, što smo već i dokazali potpisivanjem Okvirnog sporazuma i njegovom ugradnjom u ustav i zakone.

SE Times: Kakvo je vaše viđenje sigurnosnog stanja u zemlji?

Kostov: U Makedoniji je u tijeku značajna etapa stabilizacije, premda je bilo izdvojenih incidenata, koji ne mogu narušiti sigurnosno stanje. Uvjeti u nekadašnjim kriznim područjima značajno su se popravili i normalizirali u usporedbi s prethodnim razdobljem. Ovo je postignuto intenziviranjem djelovanja policije u suradnji s drugim nadležnim državnim institucijama i međunarodnim organizacijama na uspostavi kontrole u tim područjima kao dio trajnog procesa povratka raseljenih osoba u njihove domove. Dodatna je potvrda stabiliziranja sigurnosne situacije zamjena vojne misije NATO-a europskom policijskom misijom potkraj 2003. Proxima, čija je osnovna uloga savjetodavna i mentorska, potpomaže razvoj policije u skladu s europskim standardima. Činjenica da je sigurnosna postrojba Proxime napustila misiju dodatan je dokaz normalizacije sigurnosnog stanja. Posljednji izvještaj prvog čovjeka misije OESS-a u Skopju, veleposlanika Carlosa Paisa, odražava optimističko gledanje budućnosti zemlje. Konačna implementacija Okvirnog sporazuma značit će zauzimanje pozitivnog smjera u pravcu europske integracije.

SE Times: U vašem ste izvješću najavili strategiju reforme pravosuđa. Kakve su točno izmjene predviđene planom?

photo

Makedonski je parlament 12. kolovoza usvojio Zakon o decentralizaciji. Svih 17 zastupnika manjinskih zajednica u Makedoniji glasalo je za taj zakon. [Tomislav Georgiev]

Kostov: Načelni je cilj strategije uspostava učinkovitog pravosudnog sustava utemeljenog na međunarodnim standardima, dok je specifičan cilj jačanje neovisnosti pravosuđa. Reforma pravosuđa uključuje reformu materijalne legislative, sudske legislative, te strukturalnu reformu. Strukturalna reforma uključuje odnose među institucijama pravosuđa, te njihovu unutarnju strukturu i nadležnosti.

SE Times: Očekujete li da će demarkacija sjeverne granice Makedonije prema Kosovu biti riješena prije 2005., kada se očekuje rješavanje pitanja statusa Kosova?

Kostov: Demarkacija sjeverne granice s Kosovom trebala bi biti dovršena tijekom 2005., no u svakom će slučaju biti dovršena prije donošenja odluke u konačnom statusu Kosova. Posljednji razgovori s međunarodnim predstavnicima na Kosovu i kosovskom vlastima potvrdili su želju svih strana za rješavanjem problema, koji ima političku dimenziju, budući da je do spora došlo oko malog područja od nevelike važnosti.

SE Times: Jeste li zadovoljni reformama obrane usmjerenim ka zadovoljenju standarda NATO-a?

Kostov: Makedonija je i nadalje potpuno predana dovršetku intenzivnih procesa reforme na području obrane i potpunom ispunjavanju uvjeta za članstvo u NATO-u. Samit u Istanbulu potvrdio je napredak u provedbi reformi i transformaciji sigurnosti i obrane.

Strateške smjernice uključene u Nacionalni koncept sigurnosti i obrane, te politički okvir Strateškog pregleda obrane usvojenog od makedonske vlade u listopadu 2003. ostaju osnovom reforme obrane. Parlament je u svibnju 2004. usvojio rezoluciju o transformaciji sigurnosti i obrane, odobrivši smjernice izvedene iz druge etape Strateškog pregleda obrane i njihovu provedbu.

Prijenos odgovornosti za sigurnost državne granice s Ministarstva obrane na Ministarstvo unutarnjih poslova nastavlja se prema planu, te bi trebalo biti dovršeno do kraja 2005.

SE Times: Makedonija je suočena s gospodarskim poteškoćama, uključujući i pad industrijske proizvodnje i visoke stope nezaposlenosti. Ima li vlada učinkovit plan rješavanja ovih problema u gospodarstvu?

Kostov: Planirani industrijski rast i oživljavanje proizvodnje nisu postignuti u skladu s planiranim tempom uslijed nedovršene prodaje i neuspješnog ponovnog pokretanja takozvanih 'gubitaša' (ovo se prvenstveno odnosi na rudnike i talionicu u Velesu) i poduzeća koja su bankrotirala. Fizički razmjeri industrijske proizvodnje opali su za 10 posto, nisu ostvarena očekivana ulaganja, a tijekom 2001. izgubljen je značajan broj poslovnih partnera. Kao rezultat poboljšanog gospodarskog okruženja, industrijska je proizvodnja zabilježila rast od 3,5 posto. Ove godine Makedonija ponovno bilježi pad industrijske proizvodnje uslijed neaktivnosti znatnih kapaciteta koji su u fazi prodaje.

Aktivnosti se usmjeravaju na unapređenje konkurentnosti, razvoj baznih sektora u industrijskim granama, unapređivanje gospodarskog okruženja i stvaranje uvjeta za poboljšanje gospodarske aktivnosti i izvoza. Provedba nacionalnog programa restrukturiranja i pretvorbe industrije čelika od posebne je važnosti. Očekuje se kako će industrijska proizvodnja ostvariti značajan porast.

Slični članci

Loading

Što se tiče pitanja visokih stopa nezaposlenosti, podaci pokazuju kako je trend stalnog porasta broja onih koji traže posao prekinut tijekom prvih sedam mjeseci ove godine. Nadalje, postepen pad broja nezaposlenih već je zabilježen tijekom proteklih mjeseci.

SE Times: Nedostatak izravnih stranih ulaganja (FDI) problem je koji je i dalje aktualan. Koliki se priliv proračunskih sredstava očekuje od ovih ulaganja?

photo

Premijer Hari Kostov (u sredini) na sastanku s menadžerima tvrtke Glendor Estate Limited, sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Izravna su strana ulaganja u Makedoniji ove godine porasla za 17 mil $. [Tomislav Georgiev]

Kostov: Vlada je promijenila svoj pristup privlačenju izravnih stranih ulaganja (FDI), naglašavajući značaj stabilnog gospodarskog okruženja, usmjeravanja fokusa i odabira određenih investitora, te omogućavanje vodstvu u privatnom sektoru da pridonese razvoju makedonskog gospodarstva. Sačinjen je nacrt programa za poticanje investiranja u Makedoniji. Njime se navode osnovna obilježja postojećeg investicijskog okruženja, te gospodarskih, pravnih i političkih zapreka koje otežavaju ulaganja. Razvijen je plan djelovanja usmjeren ka utjecanju na uvjete za ulaganje i poboljšavanje konkurentnosti Makedonije kao mjesta za ulaganje. Poduzete su i druge mjere, uključujući promotivne aktivnosti, kao i aktivnosti informiranja.

U Makedoniji su FDI tijekom 2003. iznosila 77,6 mil €, što predstavlja povećanje od 13,8 mil € u odnosu na 2002. U prvih su šest mjeseci 2004. FDI iznosila 68,6 mil €, te imamo realne izglede za daljnje uvećanje ovog iznosa do kraja godine.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading

Glasovanje

Loading
  • Email to a friend
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark.

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Kosovo: Pat pozicija na granici

Kosovo: Pat pozicija na granici

Energija: Pitanja i trendovi

Energija: Pitanja i trendovi

Mjenjanje percepcije: žene na Balkanu

Mjenjanje percepcije: žene na Balkanu

Balkan na “zelenom putu”

Balkan na “zelenom putu”
Loading
Loading
Loading
Loading

Anketa

EU nedavno je odlučila odgoditi dodjeljivanje statusa kandidata Srbiji, brišući očekivanja da bi do tog koraka moglo doći ove godine. Koliko je ozbiljna politička šteta po predsjednika Borisa Tadića i vladajuću koaliciju?

Vrlo ozbiljna
Ozbiljna
Umjerena
Beznačajna
Nema štete



Vidi rezultate Dodajte komentar