Tadiæ ili Nikoliæ -- Europa ili izolacija?

24/06/2004

Drugi krug predsjednièkih izbora u Srbiji koji se odrzava u nedjelju (27. lipanj) najvazniji je politièki dogaðaj u zemlji od rusenja Miloseviæevog rezima 5. listopada 2000. godine.

Dusan Kosanoviæ za Southeast European Times iz Beograda - 24/06/04

Pristasa Borisa Tadiæa drzi zastave na predizbornom skupu odrzanom u srijedu (23. lipanj) u Beogradu. Tadiæ æe se u drugom krugu predsjednièkih izbora u nedjelju suèeliti s Tomislavom Nikoliæem. [AFP]

Srbija nema predsjednika od 2002. godine, kada je Milanu Milutinoviæu istekao mandat na toj funkciji. Nakon propasti tri pokusaja izbora predsjednika zbog slabog odaziva biraèa, zastupnici su izmijenili izborni zakon ukinuvsi prag odaziva od 50 posto. Sada nema dvojbe kako æe Srbija u nedjelju (27. lipanj) dobiti novog predsjednika. Graðani æe birati izmeðu kandidata proeuropskog bloka Borisa Tadiæa i ultranacionalista Tomislava Nikoliæa.

Potpora EU je Tadiæev kljuèni adut. Tijekom posjeta Brusselsu ranije ovog tjedna, Tadiæ se sastao s europskim èelnicima. "EU je put i sudbina Srbije", izjavio je povjerenik EU Chris Patten nakon susreta s Tadiæem. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u meðuvremenu je izjavio kako se Europa nada da æe joj se Srbija prikljuèiti sto je prije moguæe, te je Unija spremna poduzeti sve korake za ubrzanje tog procesa.

"Srbiji je potreban predsjednik koji je dobar prijatelj EU i koji æe biti prijatelj meðu prijateljima, jer æe buduæi predsjednik dramatièno poveæati izglede Srbije glede buduæeg èlanstva u EU", ukazao je je Solana.

Prema rijeèima ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuka Draskoviæa, europski duznosnici duboko su zabrinuti potencijalnim ishodom izbora u nedjelju. "Nitko u Europi ne zeli da Srbija i Crna Gora ostane izvan euroatlantske integracije. Oni ne zele tu praznu rupu izmeðu Slovenije i Soluna, u Grèkoj. U interesu je Europe popunjavanje te rupe europskom kvalitetom zivota", kazao je Draskoviæ.

Istrazitelji javnog mnijenja slazu se kako æe izborna pobjeda biti tijesna te æe odaziv biraèa biti od presudnog znaèaja. Sto je veæi odaziv veæi su i Tadiæevi izgledi za pobjedu, ukazuju oni. U prvom krugu izbora glasovalo je vise od 3 milijuna ljudi, ali se oèekuje kako æe taj broj biti manji u drugom krugu. Nikoliæ je osvojio 100.000 glasova vise u prvom krugu, ali su svi ostali kandidati poslije prvog kruga poduprli Tadiæa, ukljuèujuæi i poslovnog tajkuna Bogoljuba Kariæa.

Dinamièna predizborna kampanja kulminirala je u srijedu kada su se kandidati suèelili u dvoboju na drzavnoj televiziji, koji je imao rekordnu gledanost. Dok se Tadiæ drzao svojih uobièajenih poruka, naglasavajuæi potrebu integracije, Nikoliæ se trudio nadvladati image ekstremista, predstavljajuæi se kao zagovornik regionalnog razoruzanja -- takoðer je pozajmio Kariæevu gospodarsku retoriku.

Zajednièka anketa dnevnika Politika i agencije Faktor plus pokazuje kako æe Tadiæ dobiti 53,6 posto glasova, a Nikoliæ 46,4 posto. Meðutim, u ranijim izbornim utrkama ultranacionalisti su prireðivali iznenaðenja istrazivaèima javnog mnijenja, a Nikoliæ ima i prednost koja se ogleda u discipliniranom biraèkom tijelu. Nevladine udruge vode kampanje u cilju poticanja odaziva. "Ako ostanete kod kuæe, ostat æete tamo i sljedeæih deset godina -- jer nigdje neæete moæi otiæi", upozorava se u jednom sloganu.

Analitièari su naèinili scenarij obaju ishoda izbora: ako Nikoliæ pobijedi Srbija æe poslati negativnu poruku EU, vlada æe biti dodatno destabilizirana, bit æe teze usvojiti novi ustav, odnosi s Crnom Gorom æe se pogorsati, a strana ulaganja æe opasti. Pobjeda Tadiæa vjerojatno bi rezultirala kohabitacijom sa sadasnjom vladom, iako vjerojatno ne dulje od konca 2004. godine. Poduzeli bi se koraci za usvajanje novog ustava. U nekom trenutku, uslijedili bi jos jedni izvanredni parlamentani izbori.