Brza cesta za Europu

15/12/2005

Deset godina nakon Daytona, BiH je pokrenula ključne reforme koje otvaraju put budućem gospodarskom rastu i višim životnim standardima. Bilo kako bilo, pitanja poput nezaposlenosti i niske razine investiranja moraju se rješavati brže kako bi se zajamčilo očuvanje tempa napretka, piše Lawrence E. Butler, glavni zamjenik Visokog predstavnika međunarodne zajednice.

(Veleposlanik Lawrence E. Butler za Southeast European Times – 14/12/05)

Veleposlanik Lawrence E. Butler. [State Department SAD-a]

Svaka je zemlja koja je uspješno privela kraju tranziciju na slobodno tržište uključena u utrku - pitanje je koliko su brzo u stanju nadići poremećaje i žrtve vezane uz gospodarske reforme i građanima ponuditi dobrobiti tih istih reformi.

Ukoliko je vremenski interval prevelik, doći će do zatajenja procesa reforme. Ukoliko nema opipljivih rezultata - novih poslova, poboljšanih usluga, višeg životnog standarda - reforma će u potpunosti propasti.

Riječ je o paradigmi zamjetnoj danas diljem jugoistočne Europe, upravo kao što je bila prisutna i u središnjoj Europi u 1990-ima.

Zemlje ove regije sudjeluju u utrci za prosperitetom, a sudbine milijuna građana ovise o ishodu te utrke.

Od 25. studenog, kada su BiH i EU pokrenule pregovore o Stabilizaciji i pridruživanju, BiH se priključila svojim susjedima u utrci ka euroatlantskoj integraciji. Najzad, ovo predstavlja posljednji korak na osnovnom pravcu tranzicije.

Morali bismo imati na umu važnu činjenicu kako napredak ka akcesiji u EU i NATO ne podrazumijeva samo da su zemlje na jugu i istoku sve više orijentirane na sjeverne i zapadne zemlje. Da, jugoistočna Europa sve je bliže EU, no istovremeno se i zemlje jugoistočne Europe u sve većoj mjeri približavaju jedna drugoj. Kroz postavljanje zakonskih okvira i implementaciju ključnih reformi usmjerenih ka postizanju europskih standarda, gospodarstva jugoistočne Europe u sve su većoj mjeri kompatibilna jedno s drugim, te sposobna za produktivnu uzajamnu konkurenciju. Usvajaju slične standarde vezane uz tržište i potrošača, slične strukture poslovnog okruženja, slična pravila ulaganja i radnu regulativu.

BiH je uspostavila zakonski okvir i u postupku je implementacije niza strateških gospodarskih reformi koje će joj omogućiti da iskoristi gospodarske prilike u regiji. Ove reforme uključuju ujedinjenje i racionalizaciju carinske službe, optimizaciju postupka registracije novih tvrtki, uspostavu trgovačkih sudova u cilju ubrzanja poslovnih parnica, usklađivanje regulative na području komunalnih usluga s europskim standardima, te unapređenje korporativnog upravljanja u javnim tvrtkama. Bankovna reforma, pokrenuta krajem 1990-ih, već je rezultirala snažnim sektorom financija: kamatne su stope pale na oko 10 posto, a banke su sve voljnije posuđivati malim i srednjim poduzećima, na koje se obično gleda kao na okosnicu gospodarskog rasta.

Ove i druge reforme polučile su znatne rezultate. Inflacija ostaje na zanemarivoj razini, a pokazatelji industrijske proizvodnje, investicija i izvoza u stalnom su porastu.

Sporazumi o slobodnoj trgovini dogovoreni pod patronažom Pakta o stabilnosti dobrano su odmakli u pravcu stvaranja jedinstvenog tržišta jugoistočne Europe koje obuhvaća 55 milijuna ljudi. Ovo tržište predstavlja platformu na kojoj tvrtke mogu razvijati i konsolidirati svoje proizvode i usluge prije prodora na veće tržište EU.

Jasna konvergentnost interesa koja je sada prisutna među zemljama u regiji je, s obzirom na njenu nedavnu povijest, od posebne važnosti za BiH.

Srbija i Crna Gora i Hrvatska uključene su u proces europske integracije. Njihov će uspjeh biti ovisan o dobrosusjedskoj podršci koju će pružati BiH, a napredak BiH u iznimno velikoj će mjeri biti potpomognut suradnjom koja se sada razvija i širi između nje i neposrednih susjeda.

BiH se u 2006-oj mora usredotočiti na održavanje i širenje opsega prednosti koje mogu biti polučene zahvaljujući gospodarskim reformama. Stvaraju se nova radna mjesta, no realna stopa nezaposlenosti od oko 18 posto socijalno je neodrživa. Nužno je ubrzano reduciranje ove vrijednosti. Investicije su u porastu, no BiH mora dodatno unaprijediti svoje poslovno okruženje: prilike za investiranje ne identificiraju se i ne promiču na učinkovit način, a lokalne vlasti, dijelom i na razini općina, još uvijek ne demonstriraju dovoljno agresivnosti u borbi za komercijalne fondove.

Ipak, postoji kumulativan i, vjerujem, sada nezaustavljiv trend održanja i promicanja daljnjih unapređenja poslovnog i investicijskog okruženja. Legislativni su temelji uglavnom postavljeni. Poduzetnici se sada mogu posvetiti stvaranju bogatstva i novih radnih mjesta - utvrđivanjem ove sheme u umu javnosti postaje jednostavnije provođenje novih reformi, te se uspostavlja moćan ciklus reformi i gospodarskog rasta.

Uvođenje PDV-a 1. siječnja 2006. ilustrativan je primjer. Restrukturiranje fiskalnog sustava opteretilo je administrativne i političke resurse i u zemljama u kojima su ti elementi bili bitno razvijeniji no u BiH, međutim potencijalni pozitivni učinak ovog fiskalnog restrukturiranja na gospodarstvo i dobrobit građana ogroman je. Prikupljanje prihoda učinit će pravednijim i učinkovitijim; uvelike će pomoći u prebacivanju velikog dijela sive ekonomije u legitimni gospodarski sustav; reducirat će mogućnosti za korupciju, a bit će povećani i resursi koji će se moći trošiti na javne usluge.

Dobrobiti uvođenja PDV-a trebale bi svima postati očite do kraja 2006.

Tekst pišem u razdoblju kojim su dominirala retrospektivna istraživanja napretka BiH, potaknuta desetom godišnjicom daytonsko-pariških sporazuma. Ipak, neposredne su preokupacije ove zemlje sada u velikoj mjeri vezane uz nadilaženje prepreka koje preostaju na putu u Europu, a ne na promišljanje teške i neujednačene ceste kojom smo stigli do današnje točke.

Ovo predstavlja nevjerojatno svjedočanstvo u prilog daytonsko-pariškim sporazumima - doveli su BiH do točke na kojoj sami sporazumi više ne predstavljaju odlučujući čimbenik političke, gospodarske i socijalne stabilnosti BiH. Pozitivan potencijal za budućnost u većoj je mjeri predmetom javne debate od turobnih sjećanja na prošlost.

Stanovnici BiH bili su prinuđeni proći dug i težak put od ranih 1990-ih, no danas su zajedno sa svojim susjedima na brzoj cesti ka Europi. Deset godina nakon Daytona, tranzicija počinje polučivati rezultate.

Ono što bismo sada htjeli vidjeti ubrzanje je u utrci ka prosperitetu.

Veleposlanik Lawrence E. Butler je glavni zamjenik Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu