Sporazumom koji je uz posredovanje Sjedinjenih Država , postignut 21. novembra 1995. u Dejtonu, Ohajo, a zvanično potpisan 14. decembra iste godine, okončan je najkrvaviji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata i ponovo uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini.

• Opšti okvir mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (sažetak)

Pregovori o Dejtonskom sporazumu održani u novembru 1995. godine a potpisani narednog mjeseca, okončali su trogodišnji krvavi međuetnički sukob u Bosni i Hercegovini. Zacrtane su današnje političke podjele i struktura državne uprave, te su dodijeljeni mandati širokom spektru međunarodnih organizacija da prate, nadgledaju i implementiraju elemenate sporazuma.

Ričard Holbruk, američki ambasador u Ujedinjenim narodima, gestikulira tokom obraćanja na komemoraciji povodom pete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma 17. novembra 2000. godine u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Dejtonu, Ohajo. [AFP]

Srpski predsjednik Slobodan Milošević, predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović (u sredini) i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman (desno) potpisuju mirovni sporazum između njihovih zemalja 21. novembra 1995. u vojnoj bazi Wright-Patterson u blizini Daytona, Ohio. [AFP]

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Volfgang Petrič drži konferenciju za novinare 24. maja 2000. godine u Justus Lipsijusu u Briselu, posle sastanka Vijeća za implementaciju mira u Bosni. [AFP]

Karta današnje Bosne i Hercegovine. U skladu s Dejtonom, zemlja se sastoji od dva entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske. [Arhivski snimak]

Bez obzira na Daytonski mir, realnost donosi teške izazove

Deset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma neka pitanja ostaju nerazriješena za brojne krugove u Bosni. Dejtonskim sporazumom osiguran je mir i uspostavljeni uvjeti koji omogućavaju normalizaciju zemlje. Narednih 10 godina pokazaće se značajnim za budućnost Bosne, posebno dok se suočava sa izazovima povezanim sa ekonomskim oporavkom, ustavnim reformama i naporima za dalju integraciju u Evropu kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.

Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu političku strukturu, s kojom dolaze i jedinstveni problemi. Takav je, na primjer, slučaj Fate Orlović, bošnjačke izbjeglice koja je vodila pravnu borbu pred entitetskim sudom u Republici Srpskoj oko pravoslavne crkve u njenom dvorištu.

Hrvati su prije sukoba u BiH bili najmalobrojnija od tri etničke skupine u državi i mnogi se osjećaju zakinuti trenutnom političkom podjelom. U Hercegovini, tradicionalnom bastionu tvrdokornih Hrvata, mnogi pozivaju na stvaranje trećeg entiteta. Ostali Hrvati ne slažu se s tim zahtjevom dokazujući to činjenicom da BiH treba odustati od separatizma i raditi na multietničkoj budućnosti.

Republika Srpska, entitet bosanskih Srba, suočena je s inflacijom od 38 posto i rasprostranjenim nezadovoljstvom. Čak i u ovakvoj tmurnoj situaciji, mnogi se opiru promijeni statusa quo ako će to značiti potkopavanje osnovnog aranžmana postavljenog u Dejtonskim sporazumima.

Put ka budućnosti

Na putu za Evropu

Deset godina nakon Dejtona, BiH se upustila u ključne reforme koje popločavaju put za budući ekonomski razvoj i bolji životni standard. Kako god, sporno pitanje kao što je nezaposlenost i spora ulaganja moraju se riješiti što prije kako bi osigurali kontinuiran napredak, piše prvi zamjenik Visokog predstavnika međunarodne zajednice, Lorens E. Batler.

• Proces promjena u Ustavu
• Vojna i policijska reforma

Napredak u povratku izbjeglica i raseljenih lica

• UNHCR
• Ured Visokog Predstavnika
• Human Rights Watch
• Ombudsman za ljudska prava u BiH
• Bosanski Helsinški odbor za ljudska prava

Savezne i državne institucije u BiH

• Predsjedništvo BiH
• Vijeće ministara
• Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
• Predstavnički dom
• Dom naroda
• Parlamen Federacije
• Parlament RS