Opće informacije o Rumuniji

Činjenice

Kraći naziv: RUMUNJSKA

Službeni naziv: Rumunjska

Državna zastava:

Karta države:

Smještaj: Jugoistočna Europa, Balkanski poluotok

Površina: 237,500 km2

Glavni grad: Bukurešt

Neovisnost: od 1877. (od Turske); republika proglašena 30. prosinca 1947.

Nacionalni praznik: 1. prosinac - Dan ujedinjenja (Rumunjske i Transilvanije)

Ustav: 8. prosinca 1991.

Stanovništvo: 22,760,449 (procjena '92.) 22, 395,848 ('98.)

Pravo glasa: Jednako, navršenih 18 godina starosti

Etnički sastav: Rumunji (89%); Mađari (7%); Romi (2%); Nijemci (>1%)

Jezici: Rumunjski, jezici etničkih manjina

Vjeroispovijesti: kršćanska (87%); rimokatolička (5%); protestantska; muslimanska; židovska

Geografija

Smještaj: Jugoistočna Europa, na Crnom moru, između Bugarske i Ukrajine

Zemljopisne koordinate: 46 00 S, 25 00 I

Reference na zemljovidima: Europa

Površina: ukupno: 237,500 km2 kopno: 230,340 km2 vodena površina: 7,160 km2

Površina - usporedba: neznatno manja od Oregona

Kopnene granice: ukupno: 2,508 km susjedne zemlje: Bugarska 608 km, Mađarska 443 km, Moldavija 450 km, Srbija i Crna Gora 476 km, Ukrajina (sjeverna) 362 km, Ukrajina (istočna) 169 km

Obala: 225 km

Morske granice: granično područje: 24 NM kopneni prag: 200 m dubine ili do dubine istraživanja ekskluzivna gospodarska zona: 200 NM teritorijalne vode: 12 NM

Klima: umjerena; hladne, oblačne zime s čestim snijegom i maglom; sunčana ljeta s čestim pljuskovima i grmljavinama

Reljef: središnji Transilvanijski bazen odvojen je od Moldavske ravnice na istoku Karpatima, a na jugu od Valahijske (Vlaške) ravni Transilvanijskim Alpama.

Najviša i najniža točka: najniža točka: Crno more 0 m najviša točka: Moldoveanu 2,544 m

Prirodni resursi: petrolej (zalihe u opadanju), drvo, prirodni plin, ugljen, željezna rudača, sol, obradiva zemlja, vodni potencijal

Zemljopis - napomena: ovuda prolazi najpovoljniji kopneni put od Balkana ka Moldaviji i Ukrajini

Politicki ustroj

Ustavom je naznačeno da je Rumunjska parlamentarna republika u kojoj djeluju mnogobrojne političke stranke, s podjelom moći na ogranke vlasti, tržišnom ekonomijom i uz poštivanje ljudskih prava.

Predsjednik

Predsjednik Rumunjske bira se putem izravnih nacionalnih izbora na period od najviše dva četverogodišnja mandata. Predstavlja državu u pitanjima vanjskih poslova, te je zapovjednik vojnih snaga. Prema Ustavu iz 1991. predsjednik ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci.

Predsjednik:Traian Basescu(od 12. prosinca 2004)

Izvršna vlast

Predsjednik imenuje premijera koji je na čelu vlade; premijer je obično vođa stranke koja ima većinu mjesta u parlamentu. Premijer je odgovoran za odabir ljudi u kabinetu koji provode dužnosti vlade.

Premijer:Emil Bok(Od 28. decembra 2008.)

Zakonodavna vlast

Rumunjska ima dvodomni (dva doma) parlament koji se naziva Nacionalni sabor. Donji dom parlamenta naziva se Zastupnički dom, ima 343 zastupnička mjesta, od čega je 15 rezervirano za etničke manjine; gornji dom ili Senat ima 143 mjesta. Članovi oba doma parlamenta biraju se za mandat od četiri godine u skladu s prilagođenim sustavom proporcionalnog zastupanja.

Pravosudna vlast

Vrhovni sud je najviše tijelo rumunjskog pravosudnog sustava. Njegove članove imenuje predsjednik prema prijedlogu Vrhovnog sudačkog vijeća. U svakom od 40 rumunjskih okruga i u posebnom okrugu Bukurešt nalazi se okružni sud i nekoliko nižestupanjskih, odnosno prvostupanjskih sudova. Država također ima 15 područja ovlasti prizivnih sudova, na koje se upućuju žalbe na presude donesene od strane lokalnih sudova; žalbe na presude prizivnih sudova upućuju se Vrhovnom sudu. Rumunjska ima zaseban Ustavni sud, čija je zadaća osiguravanje ravnoteže snaga među organima državne uprave. Glavni prokurator je najviši dužnosnik zakonodavne vlasti u Rumunjskoj, te odgovara izravno Nacionalnom saboru, koje njega ili nju imenuje na rok od četiri godine. Smrtna je kazna ukinuta u prosincu 1989. i zabranjena ustavom iz 1991.

Gospodarska razvijenost

Putovanja, Povijest i tradicija

thumbnail
Nabucco je projekat koji podržava EU u cilju transporta prirodnog gasa iz Azerbejdžana do evropskog tržišta. [Ilustracij
thumbnail
Zastava EU vijori se pored zgrade vlade u Beogradu. [AFP]
thumbnail
Ekipa radi na željezničkom tunelu Marmaray u Istambulu. Ekonomski uspjeh Turske omogućio joj je da otplati novac posuđen
//map
Još Geonovosti

Zastava Rumunije

Karta Rumunije

Biografije ličnosti iz Rumunije