Činjenice
Kratki naziv: Bugarska
Službeni naziv: Republika Bugarska
Veličina: 110.879 km2
Glavni grad: Sofija
Nezavisnost: 22. septembar 1908.
Nacionalni praznik: Dan oslobođenja, 3. mart
Ustav: 12. juli 1991.
Broj stanovnika: 7,973.671 (2001)
Pravo glasa: sa napunjenih 18 godina; bugarski državljani Narodnosti: Bugari 83,9%, Turci 9,4%, Romi 4,7%, ostali 2%, što uključuje Makedonce, Armence, Tatare, Čerkeze (popis iz 2001)
Jezici: Bugarski, turski, romski i ostali.
Vjere: Bugarska pravoslavna 84%, muslimanska 12%, jevrejska 1%, katolička, protestantska, gregorijansko-armenska
Geografija
Lokacija: Jugoistočna Evropa, na granici s Crnim morem, između Rumunije i Turske
Geografske koordinate: 43 00 N, 25 00 E
Veličina: ukupno: 110.879 km2 kopno: 108.489 km2 voda: 2.390 km2
Veličina - komparativno: malo veća od američke države Tennessee
Kopnene granice: ukupno: 1.808 km granične zemlje: Grčka 494 km, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija 148 km, Rumunija 608 km, Srbija 318 km, Turska 240 km
Dužina obale: 354 km
Pomorska potraživanja: vanjski pojas: 24 nm, ekskluzivna ekonomska zona: 200 nm teritorijalne vode: 12 nm
Klima: umjerena; hladne i vlažne zime; vruća i suha ljeta
Teren: većinom planine s nizinama na sjeveru i jugoistoku
Ekstremi nadmorske visine: najniža tačka: Crno more 0 m najviša tačka: Musala 2.925 m
Prirodni resursi: boksit, bakar, olovo, cink, drvo, obradivo zemljište
Politicki ustroj
Bugarska je parlamentarna republika osnovana na principima podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu. Ustav je vrhovni zakon zemlje.
Predsjednik
Predsjednik je šef države i ima opće ovlasti kao vrhovni komandant vojske i predsjedavajući Nacionalnog vijeća sigurnosti. Njegovi prerogativi također uključuju dodjelu odlikovanja, davanje naziva gradovima, selima i geografskim lokacijama, donošenje u Državnom listu zakona usvojenih u Nacionalnoj skupštini, gdje on ima pravo na njih naknadno dati veto, itd. Predsjednika bira direktno izborno tijelo u okviru sistema većinske zastupljenosti svakih 5 godina, na najviše dva petogodišnja mandata. Potpredsjednik pomaže predsjedniku.
Predsjednik: Georgi Parvanov (od 22. januara 2002)
Izvršna vlast
Izvršna vlast je prerogativ Vijeća ministara, na čijem čelu je premijer. Premijera bira Nacionalna skupština na četverogodišnji mandat i on je obavezan predložiti Kabinet. Premijer može Nacionalnoj skupštini predložiti personalnu reorganizaciju kabineta. Premijer utvrđuje i imenuje regionalne guvernere, koji su tijela Izvršne vlasti u odgovarajućim upravnim jedinicama (regionima). Vijeće se sastoji od svih ministara i predsjedavajućih komiteta koji su po rangu jednaki ministrima. Osim toga što je najviše tijelo izvršne vlasti, ono i usvaja i donosi određene akte delegiranog zakonodavstva – dekrete, naredbe, uredbe, rezolucije i uputstva, i ima pravo pokrenuti usvajanje zakona izradom, razmatranjem i prosljeđivanjem zakonskih prijedloga Nacionalnoj skupštini. Nacionalna skupština može smijeniti kabinet izglasavanjem nepovjerenja.
Premijer: Boyko Borisov
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast koncentrirana je u Nacionalnoj skupštini, koja se bira u okviru sistema proporcionalne zastupljenosti univerzalnim glasanjem svih lica s pravom glasa na četverogodišnji mandat. Nacionalna skupština zasjeda u Sofiji i po Ustavu i zakonima opće nadležnosti ima ovlasti da donosi zakonske akte i rezolucije, da usvaja deklaracije, itd.
Pravosudna vlast
Pravosudna vlast sastoji se od sudaca, tužilaca i istražnih viših sudaca koje imenuje, promovira, degradira i smjenjuje 25-člano Vrhovno pravosudno vijeće (SJC). SJC se sastoji od predsjedavajućih dva Vrhovna suda, Glavnog tužioca i 22 člana, od kojih polovinu bira Nacionalna skupština, a drugu polovinu pravosudna tijela, na petogodišnji mandat. Postoje tri nivoa razmatranja predmeta i 182 suda, od kojih dva Vrhovna suda postupaju kao zadnja instanca u građanskim i krivičnim predmetima (Vrhovni kasacioni sud) i u žalbama na odluke vlade (Vrhovni upravni sud).
