Georgi Parvanov

Predsjednik Republike Bugarske

(UPI, Mediapool. bg - 19/11/01; Reuters, BTA - 18/11/01; Web stranica Bugarske socijalističke partije)

Georgi Parvanov je izabran kao predsjednik Republike Bugarske 18. novembra 2001. god. Vođa Socijalističke partije je postao prvi bivši komunista, koji je, nakon pada komunizma, dobio predsjedničke glasove u Bugarskoj, početkom 90-tih godina. Njegova predizborna kampanja se vodila motom »Ja sam na Vašoj strani« i naglasila je društvena pitanja. Podrška Parvanovoj kandidaturi je bila gotovo dvostruka u odnosu na podršku koju je njegova stranka dobila na parlamentarnim izborima pet mjeseci ranije.

Rođen 28. juna 1957. god., Parvanov je pristupio Bugarskoj komunističkoj partiji (BKP) 1981. god. 1989. god., BKP je svrgnula svog predsjedavajućeg, Todora Zhivkova, a oko godinu dana kasnije je promijenila ime u Bugarska socijalistička partija (BSP). Parvanov je izabran na prvu poziciju u partiji 1991. god., nakon čega se odmjereno penjao partijskom hijerarhijom, da bi, na poslijetku, bio izabran kao BSP predsjedavajući, decembra 1996. god. Zamijenio je Zhan Videnova, čija je diskreditirana Vlada zbačena sa vlasti nakon uličnih protesta koji su trajali mjesec dana. Manje od dva mjeseca kasnije, ignorirajući odluku partije, Parvanov i BSP-ov kandidat za premijera, Nikolay Dobrev, su vratili mandat za oformljavanje nove Vlade u cilju sprječavanja daljnjeg rasta krize.

Taj potez je okončao krizu i postavio BSP u opoziciju, no Parvanovom je donio uvažavanje, reputaciju uravnoteženog političara i postavio ga je na mjesto najprepoznatljivijih predstavnika bugarske političke klase. Kao reformator, od tada je svoja nastojanja usmjerio na transformaciju BSP-a u socijal-demokratsku partiju europskog tipa.

Tokom zračne kampanje na Jugoslaviju, Parvanov i njegova parlamentarna grupa su glasali protiv rezolucije za dozvolu NATO-ovog pristupa bugarskom zračnom prostoru. Godinu dana kasnije, socijalistički vođa je proglasio da njegova partija daje podršku ostvarivanju cilja bugarske spoljne politike za pristup EU-u i NATO-u.

Nakon izborne pobjede, Parvanov je potvrdio svoju posvećenost u ostvarivanju ovih ciljeva. Vjeruje da Bugarska treba da oživi i svoje odnose sa tradicionalnim partnerima iz prošlosti, kao što su Rusija, Ukraina i ostali. Obećavajući da će raditi u saradnji sa svim legitimnim vladama, Parvanov je obećao da će biti predsjednik svih Bugara, naglašavajući, također, potrebu za jačom ulogom države i vraćanjem povjerenja javnosti prema državnosti. Pozicija Predsjednika Bugarske, koja je obično ceremonijalnog tipa, je ograničila njegove moći, no važna je za preokret u funkcioniranju institucija, kao i međunarodni imidž države.

Istoričar po profesiji, Parvanov je i autor brojnih članaka i eseja. Nakon završetka studija na Univerzitetu u Sofiji, 1981. god., do 1991. god. radio je kao istraživač.

U braku je sa Zorkom Parvanovom, istraživačem na Bugarskoj akademiji nauka. Parvanovi imaju dva sina.