21/07/2008
Setimes.com
12. mart -- Ratko Mladić rođen u Božinovićima, Bosna i Hercegovina.
19. jun -- Radovan Karadžić rođen u Petnjici, Crna Gora.
12. oktobar -- Ante Gotovina rođen na ostrvu Pašman u Hrvatskoj.
7. septembar -- Goran Hadžić rođen u Vinkovcima, Hrvatska.
Padom komunizma u cijeloj istočnoj Evropi, postavljena je pozornica za raspad Jugoslavije. Dok Slobodan Milošević pokušava učvrstiti srbijansku vlast u okviru federacije, u porastu su nacionalistički i separatistički pokreti u drugim jugoslavenskim republikama, posebno u Hrvatskoj i Sloveniji. 20. januara 1990. godine, hrvatska i slovenska delegacija povlače se sa Kongresa Saveza komunista Jugoslavije.
25. jun – Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost od Jugoslavije, dobivši međunarodno priznanje u januaru 1992. Jugoslavenska narodna armija (JNA) povlači se iz Slovenije nakon desetodnevnog rata. U Hrvatskoj, Jugoslavija odgovara silom ali je zadržava novoustanovljena Hrvatska vojska. Veliki dio hrvatske teritorije međutim pada pod kontrolu lokalnih Srba, koji osnivaju autonomnu republiku.
Jul-novembar -- Vukovar, multietnički grad u istočnoj Hrvatskoj, potpada pod 87-dnevnu opsadu od strane JNA, u kolaboraciji s lokalnim srpskim paravojnim snagama. Grad biva velikim dijelom uništen a njegova nesrpska populacija masakrirana ili protjerana. Dvije stotine pedeset civila iz vukovarske bolnice bivaju transportirani u obližnje polje i masovno pogubljeni.
15. oktobar – Skupština Bosne i Hercegovine odlučuje povući svoje predstavnike iz federalnih institucija dok se ne postigne sporazum između svih jugoslavenskih republika. Taj potez ne dobiva podršku bosanskih Srba.
24. oktobar – Bosanski Srbi povlače se iz političkih institucija republike i uspostavljaju svoju vlastitu skupštinu. Srpska demokratska stranka, čiji je jedan od osnivača Karadžić, ustanovljava „srpske autonomne pokrajine“ u okviru Bosne i Hercegovine.
Novembar – Dok muslimanski i hrvatski članovi parlamenta rade u pravcu proglašenja nezavisnosti od Jugoslavije, bosanski Srbi glasaju na referendumu za ustanovljavanje svoje vlastite republike u okviru granica BiH, s namjerom ostanka u Jugoslaviji.
9. januar – Skupština bosanskih Srba proglašava „Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine“, kasnije poznatu kao Republika Srpska. Narednog mjeseca usvaja se ustav.
29. februar-1. mart – Bosna i Hercegovina održava referendum o nezavisnosti od Jugoslavije. Učestvuje između 64 i 67% glasača s pravom glasa, s tim da 99% glasuje za odvajanje. Mnogi bosanski Srbi međutim bojkotiraju to glasanje.
6. april – JNA i snage bosanskih Srba pozicioniraju se oko Sarajeva, počinjući s blokadom grada, koja predstavlja početak četverodnevne opsade tog grada.
Maj – Karadžić postaje lider političke uprave bosanskih Srba, sa sjedištem na Palama.
2. maj – Sa svojih položaja na brdima oko grada, JNA i srpske snage počinju granatirati Sarajevo. Tokom opsade, biva ubijeno ili nestaje skoro 10.000 lica, među kojima i 1.500 djece. Još 56.000 lica biva povrijeđeno. Grad pogađa, prema procjenama, u prosjeku 329 granata dnevno, s najvećim brojem udara granata 22. jula 1993. – 3.777.
12. maj – Mladić biva imenovan za komandanta novostvorene Vojske Republike Srpske.
Jul – Snage bosanskih Srba pod komandom Mladića pregaze bezbjednu zonu UN-a u Srebrenici. Nakon zauzimanja grada, oni pogube na hiljade muškaraca-bosanskih Muslimana, time čineći najgoru strahotu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Jul – Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podiže optužnicu protiv Karadžića i Mladića, optuživši ih za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ratovanja i teška kršenja Ženevske konvencije. U novembru, optužnica biva proširena i na zločine u Srebrenici.
Optužbe protiv Karadžića: genocid, saučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubijanje, progon, deportacija, nečovječni postupci, nezakonito teroriziranje civila, uzimanje talaca. Optužbe protiv Mladića: genocid, saučesništvo u genocidu, progoni, istrebljenje, ubijanje, deportacija, nečovječni postupci, uzimanje talaca.
4-6. august – Hrvatske snage pod komandom Gotovine pokreću operaciju Oluja, ponovo zauzevši teritoriju koju su držali hrvatski Srbi. U tom procesu, bježi ili biva protjerano čak oko četvrt miliona Srba.
4. august – Karadžić bezuspješno pokušava ukloniti Mladića s mjesta komandanta bosanske Vojske, karakterizirajući ga kao „luđaka“.
8-30. septembar -- Gotovina i Hrvatska vojska pokreću operaciju Mistral u Bosni i Hercegovini, udružujući se sa bosanskim Hrvatima i napredujući do udaljenosti od 23km do Banjaluke.
14. decembar – U Parizu se formalno potpisuje Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum). Jednim od uslova iz mirovnog sporazuma predviđa se da se licima optuženim za ratne zločine zabrani bavljenje politikom.
19. jul – Karadžić daje ostavku s mjesta predsjednika Republike Srpske i pristaje da se povuče iz javnog života. On kasnije prelazi u skrivanje, kako se povećava pritisak za njegovo hapšenje i izručenje.
9. novembar – Karadžićeva nasljednica na mjestu predsjednika Biljana Plavšić smjenjuje Mladića. On prelazi u Beograd i na kraju prelazi u skrivanje.
Jul -- ICTY podiže optužnicu protiv Gotovine za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, optuživši ga za ličnu i komandnu odgovornost za nasilje nad hrvatskim Srbima tokom operacije Oluja. Nakon te optužnice, Gotovina prelazi u skrivanje.
21. maj – Hag optužuje Hadžića po 14. tačaka za kršenje zakona i običaja ratovanja, uključujući jednu od prvih strahota u balkanskim sukobima – masakr u vukovarskoj bolnici. U tri dana prije objavljivanja optužnice 16. jula, Hadžić bježi iz svog doma u Novom Sadu. On ostaje u bjekstvu.
7. jul – Trupe NATO-a hapse Karadžićevog sina Aleksandra zbog sumnje da pomaže optuženom osumnjičeniku za ratne zločine. Puštaju ga nakon 10 dana.
28. jul – Karadžićeva supruga Ljiljana Zelen Karadžić objavljuje javni poziv na njegovu predaju, izjavljujući da joj je porodica pod pritiskom zbog njegovog statusa bjegunca.
7. decembar – Gotovina biva uhapšen u odmaralištu na Tenerifima.
21. jul -- Radovan Karadžić biva uhapšen u Beogradu. On je tamo živio pod lažnim imenom „Dr. Dragan Dabić“, praveći se da je zdravstveni i duhovni guru.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu