Bugarska treba osigurati unaprjeđenje prakse u oblasti krivičnog pravosuđa

12/12/2012

Krivično pravosuđe najslabija je oblast u okviru vladavine prava u Bugarskoj, kaže se u nedavnom izvještaju Svjetskog projekta za pravosuđe.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 12/12/12

Nedostatak kvalificiranih sudaca uzrokuje probleme u sektoru krivičnog pravosuđa. [AFP]

Osiguranje djelotvornog krivičnog pravosuđa još uvijek je veliki izazov za Bugarsku, istaknuto je u nedavnom izvještaju Svjetskog projekta za pravosuđe (WJP).

Treći godišnji Indeks vladavine prava te nevladine organizacije obuhvaća 97 zemalja i plasira ih na rang-listu u osam oblasti, uključujući pitanje granica vladinih ovlasti, korupcije, sigurnosti, temeljnih prava, otvorenosti vlade, provedbe propisa, građanskog pravosuđa i krivičnog pravosuđa.

Bugarska je na globalnom nivou stavljena na 81. mjesto, iza Rusije, Ukrajine i Pakistana, kad je u pitanju krivično pravosuđe.

Najuspješnije u oblasti krivičnog pravosuđa u regionu su Bosna i Hercegovina (BiH) i Rumunija, koje su na 29, odnosno 33. mjestu.

Mjesto BiH na toj rang-listi bazirano je na njenom rezultatu od 0,62 od mogućih 1,0 po tom faktoru, zbog visokih ocjena zbog "djelotvorne istrage o krivičnim djelima" (0,75) i "sistema krivične pravde u skladu s dužnim zakonskim procesom prema optuženom" (0,70).

Ukupni rezultat Rumunije u oblasti krivičnog pravosuđa je 0,60. Kao i u BiH, i njeni najbolji rezultati u toj kategoriji bili su za potkategoriju "djelotvorne istrage o krivičnim djelima“ (0,72). Njena druga po redu ocjena bila je za „nepristrasnost sistema krivičnog pravosuđa" (0,71).

Grčkoj je data ocjena od 0,74 za potkategoriju "nepostojanja neprikladnog utjecaja vlade na sistem krivičnog pravosuđa“, dok joj je najlošija ocjena od 0,22 data za djelotvornost popravnog sistema u smanjenju obima kriminalnog ponašanja.

Grčka je u oblasti krivičnog pravosuđa bila na 46. mjestu, iza Makedonije i Hrvatske, na 41. tj. Na 42. mjestu, ali ispred Srbije (60), Turske (71), Albanije (74) i Moldavije (75).

Bugarski eksperti i analitičari nisu bili iznenađeni lošim plasmanom svoje zemlje po konkretno tom faktoru vladavine prava.

"Postoje dva ključna razloga za to," izjavila je za SETimes sofijska advokatica Maya Zlateva. "Kao prvo, nezavisnost suda postala je sinonim za apsolutnu [vlast], u skladu s čime oni sebe sve više smatraju svetim kravama, zaboravljajući da im je posao da služe interesima građana".

"Kao drugo, postoji sve veća tendencija u cijelom sistemu pravosuđa za formalizmom u primjeni zakona i u krivičnom i u građanskom pravosuđu“,rekla je ona, navodeći također "nedostatak kvalificiranih sudaca, politički i privredni pritisak na suce viših sudova, te korupciju".

Drugi eksperti zapažaju nedostatak mehanizama za odgovornost sudaca zbog lošeg sudovanja ili zbog sporog rada u sudskim predmetima, te štetno dugotrajno neprijateljstvo između suda i tužilaštva.

Prema riječima Tihomira Bezlovog, višeg analitičara sofijskog Centra za studij demokratije, stanje u sudskom sistemu Bugarske se "dramatično pogoršalo".

Povezani članci

"Nezavisnost suda služi kao odskočna daska ka apsolutnoj vlasti, te shodno tome i apsolutnoj korupciji," izjavio je on za SETimes.

Uprkos naporima na unaprjeđivanju slike suda zadnjih godina, tek 9 posto građana Bugarske smatra da su oni doveli do nekih pozitivnih promjena, zapaža se u nedavnom izvještaju sofijske agencije za ispitivanje javnog mnjenja Alpha Research.

"Građani navode korupciju i politički pritisak kao osnovne probleme u bugarskim institucijama za provedbu zakona: policiji, istrazi, tužilaštvu i sudu", izjavio je za SETimes Lyubomir Todorakov, istraživač iz te agencije.

Neki građani, poput Mile Dimitrove iz Sofije, kažu da je jedini način da se postojeća situacija poboljša "da se uspostavi neka vrsta pravosudnog odbora, ili da se sistem stavi direktno pod kontrolu EU".

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.