Bugarska ogorčena zbog ruskog potraživanja od milijardu eura

17/09/2012

Ruska kompanija Atomstroyexport traži od Bugarske da plati milijardu eura naknade za štetu koju tvrdi da je pretrpjela zbog odluke Sofije da otkaže nuklearnu elektranu u Belenu.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 17/09/12

photo

Ruska kompanija traži milijardu eura naknade za projekat nuklearne elektrane u Belenu. [Reuters]

Bugarski premijer Boyko Borisov iznio je je u četvrtak (13. septembra) svoj bijes zato što ruska kompanija Atomstroyexport potražuje odštetu od milijardu eura zbog projekta nuklearne elektrane u Belenu, koji je ta balkanska zemlja otkazala ranije ove godine.

Govoreći na novinskoj konferenciji u Sofiji, on je izrazio nadu da ruski predsjednik ne zna za odluku Atomstroyexporta od utorka o podizanju zahtjeva za odštetu pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu, koja je isprva iznosila 58 miliona eura.

"Ali ako je on za to znao, neće baš uživati na našem sastanku 9. novembra u Bugarskoj, kad bismo trebali potpisati Južni tok" (projekat gasovoda), izjavio je Borisov, naglašavajući samo da je "taj projekat dogovoren i izgradnja će početi."

Bugarski predsjednik Rosen Plevneliev također je zapazio da će fokus predstojećih razgovora s njegovim ruskim kolegom biti o energetskim pitanjima, naglašavajući da "pravi prijatelji ne bi nikad pribjegavali međusobnom ucjenjivanju."

Dva bugarska ministra -- Simeon Djankov, ministar finansija, i Delyan Dobrev, ministar ekonomije, energetike i turizma -- izjavili su kako su uvjereni da će sud u Parizu odbaciti odštetni zahtjev.

Nijedan od projektnih dokumenata koji su objelodanjeni u javnosti ne opravdava zahtjev Atomstroyexporta od milijardu eura, izjavio je Ivan Ivanov, poslanik desničarske stranke Demokrati za snažnu Bugarsku (DSB).

"Vlada je saopćila da se u okviru tog projekta ima platiti samo zaostali račun od 140 miliona eura," izjavio je on za SETimes.

GERB i desničarska Plava koalicija, uključujući i DSB i Savez demokratskih snaga, pozvali su na uspostavu privremenog komiteta koji bi proučio sve dokumente u okviru tog projekta. Ta komisija razmotrila bi svaki detalj, te se uvjerila i da nema nekih "tajnih sporazuma" ili neobjelodanjenih obaveza koje su eventualno dali zvaničnici prethodne vlasti, kaže Ivanov.

Atomstroyexport je ugovorno angažiran za izgradnju drugog pogona u Bugarskoj u novembru 2006. Međutim, tročlana koalicija pod vodstvom vladajućih socijalista nije potpisala konačni tehnički, nabavni i građevinski ugovor za taj projekat do jula 2009, kad je Borisovljeva partija desnog centra GERB pobijedila na parlamentarnim izborima i formirala novu vladu.

Uprkos tome, provedba projekta počela se zamrzavati krajem 2009, kad se njemačka energetska kompanija RWE, glavni ulagački partner u toj investiciji, povukla iz njega uslijed rastuće neizvjesnosti po pitanju njegove budućnosti.

Najspornije pitanje koje je Borisovljevoj vladi onemogućilo da potpiše konačni ugovor bila je cijena projekta, koja je isprva bila određena na oko četiri milijarde eura. Rusija je kasnije saopćila da će pogon s dva reaktora od po 1.000 MW koštati 6,3 milijardi eura, dok je kabinet GERB-a insistirao na tome da izdaci ne bi trebali premašiti pet milijardi eura.

Procjena koju je naručila Sofija, a obavila britanska multinacionalna bankarska i finansijska kompanija HSBC pokazala je ranije ove godine da će konačna cijena iznositi i više od deset milijardi eura.

Nakon petnaestak dodataka u cilju produženja važenja prvobitnog ugovora iz 2006, Bugarska je 28. marta saopćila da napušta projekat zbog nepostojanja strateškog investitora i sredstava za izgradnju elektrane u Belenu na rijeci Dunav.

Povezani članci

Loading

Jako zavisna od opskrbe energijom iz Rusije, ta balkanska zemlja traži načine za diverzifikaciju izvora i pravaca za svoju opskrbu.

Tek par sedmica prije pokretanja razgovora o novom sporazumu o opskrbi gasom s Rusijom, bugarske vlasti potpisale su krajem augusta petogodišnji ugovor za naftna i gasna istraživanja u bloku Khan Asparouh 1-21 u Crnom moru s francuskom kompanijom Total, austrijskim OMV-om i španskim Repsolom.

Ta lokacija obuhvaća 14.440 kvadratnih kilometara i nalazi se samo 15 km od bloka Neptun u blizini rumunske obale, koji bi mogao sadržavati i više od 80 milijardi kubnih metara gasa.

"Mi činimo gigantski skok ka istinskoj energetskoj diverzifikaciji Bugarske po pitanju opskrbe naftom i gasom," izjavio je Borisov nakon potpisivanja ugovora.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Focus on Ukraine

Reportaža

General NATO-a kaže da je Alijansa fokusirana na Ukrajinu i terorizamGeneral NATO-a kaže da je Alijansa fokusirana na Ukrajinu i terorizam

Jedan od najviših generala NATO-a kaže da zemlje u okviru alijanse sarađuju u borbi protiv terorizma.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Organizacija za sigurnosti i saradnju u Evropi (OSCE) traži načine za suzbijanje ekstremizma na Balkanu. Da li bi vlade u regionu trebale učiniti više na zaustavljanju radikalizma i ekstremizma?

Da
Ne
Ne znam