Kratak pregled olimpijskih reprezentacija iz jugoistočne Evrope

26/07/2012

Pogled na kontingent iz jugoistočne Evrope u Londonu.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 26/07/12

photo

Igračice Hrvatske slave svoju pobjedu protiv Kanade tokom kvalifikacionog turnira FIBA-e za Olimpijadu 2012. za žene 29. juna u Ankari. Hrvatska je dobila meč i kvalificirala se za Oliimpijske igre u Londonu 2012. [Reuters]

Na Olimpijadi u Londonu natjecat će se skoro 700 sportista iz jugoistočne Evrope. Na čelu sa srpskom teniskom zvijezdom Novakom Đokovićem, bugarskom hrvačicom Stankom Zlatevom, grčkom atletskom zvijezdom Dimitrisom Chondrokoukisom, region ima nade za ostavljanje snažnog utiska na međunarodnoj sceni.

Evo pregleda olimpijskih delegacija iz regiona:

  • Albanija: Broj stanovnika: 2,8 miliona; Sportista u Londonu: 11

    Najveća nada za medalju: Romela Begaj, dizačica tegova, osvojila je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u dizanju tegova 2012; Majlinda Kelmendi, džudistkinja, rangirana sedma u svijetu u grupi do 52 kg od strane Međunarodne džudo-federacije, s Kosova, ali se natječe pod zastavom Albanije.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Ymer Pampuri postao je prvi Albanac koji je srušio olimpijski rekord u dizanju tegova 1972. u Minhenu. Romela Begaj završila je na šestom mjestu u kategoriji žena do 58 kg u dizanju tegova u Pekingu 2008. godine. Albanija još nije osvojila svoju prvu olimpijsku medalju.

  • Bosna i Hercegovina (BiH): Broj stanovnika: 3,8 miliona; Sportista u Londonu: 6

    Najveća nada za medalju: Amel Mekić, džudo, po rangu 28. na svijetu u muškoj kategoriji do 100 kg i osvajač zlatne medalje na Evropskom prvenstvu u džudou 2011. godine; Lucia Kimani, atletika, završila 42. u ženskom maratonu 2008. u Pekingu i drži četiri državna rekorda BiH.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Sarajevo je 1984. bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara, kad je BiH još uvijek bila u sklopu bivše Jugoslavije. Bih je prvi put nastupila kao nezavisna država 1992. u Barceloni i učestvovala je na svim ljetnim igrama od tada, ali još uvijek nije osvojila svoju prvu medalju.

  • Bugarska: Broj stanovnika: 7,3 miliona; Sportista u Londonu: 63

    Najveća nada za medalju: Stanka Zlateva, žensko hrvanje, osvajačica srebrne medalje 2008. u Pekingu i pet puta svjetska šampionka; Maria Grozdeva, streljaštvo, drži svjetski rekord ugađanju pištoljem na 25 m i dvije zlatne i tri bronzane medalje s prethodnih olimpijada; Ivet Lalova, atletika, pobijedila na utrci na 100 m na Evropskom prvenstvu u atletici 2012; Silviya Miteva, gimnastika, osvojila dvije srebrne medalje na Svjetskom kupu u maju.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Bugarska je bila među 14 zemalja koje su se pojavile na prvoj Olimpijadi u Atini 1896. godine. Ona je učestvovala na većini Ljetnih igara od tada, osvojivši 212 medalja. Najuspješniji nastup Bugarske na Ljetnim igrama bio je 1980. u Moskvi, kad je ona osvojila 41 medalju.

  • Hrvatska: Broj stanovnika: 4,3 miliona; Sportista u Londonu: 110

    Najveća nada za medalju: Sandra Perković, bacanje diska, u maju zabilježila treći najbolji rezultat na svijetu sa 68,24m i osvojila zlato na Evropskom atletskom prvenstvu; Snežana Pejčić, streljaštvo, uzela bronzu na natjecanju zračnom puškom na 10m 2008. u Pekingu. Hrvatska je osvojila dvije zlatne olimpijske medalje u muškom rukometu.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Hrvatska je prvi puta nastupila kao nezavisna zemlja 1992. u Barseloni, osvojivši tri medalje.

  • Kipar: Broj stanovnika: 1,1 milion; Sportista u Londonu: 4

    Najveća nada za medalju: George Achilleos, po rangu prvi u svijetu u skitu; Kyriakos Ioannou, atletika, drži kiparski nacionalni rekord u skoku uvis sa 2,35 m i na prethodnim svjetskim prvenstvima osvajao je bronzane i srebrne medalje.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Kipar je prvi puta nastupio na ljetnim igrama 1980. u Moskvi, nekoliko mjeseci nakon što je prvi put nastupio na Zimskoj olimpijadi u Lake Placidu. Zemlja još uvijek nije osvojila svoju prvu medalju.

photo

Vassiliki Vougiouka iz Grčke učestvuje u vježbi mačevanja sabljom na terenu ExCel pred početak Igara u Londonu. [Reuters]

  • Grčka: Broj stanovnika: 10,9 miliona; Sportista u Londonu: 105

    Najveća nada za medalju: Dimitris Chondrokoukis, skok uvis za muškarce, osvojio je zlato na Svjetskom šampionatu u dvorani 2012; Pyross Dimas, dizanje tegova, trostruki olimpijski šampion u periodu 1992-2000, koji je tad u Atini 2004. osvojio bronzu; Alexandros Nikolaidis, tekvando, osvajač srebrne medalje iz Pekinga, koji je završio treći na svjetskom olimpijskom kvalifikacionom turniru iz tekvandoa 2011; Ilias Iliadis, džudo, prvi na rang-listi Svjetske džudo-federacije u kategoriji do 90 kg.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Grčka je rodno mjesto drevnih Olimpijskih igara iz 776. pne, a i bila je domaćin moderne Olimpijade 1896. i 2004. godine. Grčka je osvojila ukupno 108 olimpijskih medalja.

  • Makedonija: Broj stanovnika: 2 miliona; Sportista u Londonu: 4

    Najveća nada za medalju: Marko Blaževski i Simona Marinova, plivanje, kao najbolji plivači u zemlji.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Prva i jedina medalja za Makedoniju bila je bronza hrvača Magomeda Ibragimova u Sidneju 2000. godine.

  • Moldavija: Broj stanovnika: 3,6 miliona; Sportista u Londonu: 21

    Najveća nada za medalju: Cristina Iovu, dizačica tegova, osvojila zlato na Evropskom prvenstvu u dizanju tegova 2012.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Načinila je prvi puta nastupila kao nezavisna država na Zimskim olimpijskim igrama 1994. u Lillehammeru i osvojila svoje prve dvije medalje na Igrama u Atlanti 1996, srebro Nicolaea Juravschijeva i Viktora Reneyskyije u muškom kanuu u dublu na 500 m, te hrvača Sergueija Moureikja, koji je osvojio bronzu u hrvanju za muškarce grčko-rimskim stilom u super-teškoj kategoriji.

  • Crna Gora: Broj stanovnika: 620.000; Sportista u Londonu: 33

    Najveća nada za medalju: Muška vaterpolo reprezentacija, završila na četvrtom mjestu 2008. u Pekingu; Srđan Mrvaljević, džudo, aktuelni svjetski vicešampion u muškoj kategoriji do 81 kg.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Crna Gora prvi puta je nastupila kao nezavisna država na Olimpijadi u Pekingu 2008. godine. Njena muška vaterpolo reprezentacija stigla je do meča za bronzanu medalju, ali je izgubila od Srbije. Crna Gora još uvijek nije osvojila svoju prvu olimpijsku medalju.

  • Rumunija: Broj stanovnika: 19 miliona; Sportista u Londonu: 104

    Najveća nada za medalju: Ženska gimnastička reprezentacija Rumunije osvojila je Evropsko prvenstvo, kao i medalje u Atini 2004; Flavius Koczi, muška gimnastika, bio je prvi na vratilu na Evropskom šampionatu za muškarce, Viorica Susanu i Georgeta Andrunache, veslanje, pokušavaju osvojiti svoju četvrtu zaredom zlatnu medalju u dvojcu bez kormilara.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Rumunija je načinila svoj olimpijski debi 1900. u Parizu i od tada je osvojila 292 medalje na Ljetnim igrama; rumunski streljač Iosif Sirbu osvojio je 1952. prvu pobjedu u puški na 50 m u ležećem stavu. U Los Anđelesu 1984, rumunski sportisti vratili su se kući s 52 medalje, kao drugi u cjelokupnom poretku. Rumunska gimnastičarka Nadia Comaneci postala je prvi gimnastičar ikad koji je dobio savršenu ocjenu 10 1976. u Montrealu, gdje je osvojila tri znatne medalje.

  • Srbija: Broj stanovnika: 7,1 miliona; Sportista u Londonu: 115

    Najveća nada za medalje: Novak Đoković, tenis, trenutno drugi na svjetskoj ATP rang-listi i osvajač bronzane medalje u Pekingu; muška vaterpolo reprezentacija, uzela bronzu 2008. u Pekingu, osvojila Evropsko prvenstvo, a zatim XXIV predolimpijski turnir Trofeo Internacional de Waterpolo; Jasna Šekarić, streljaštvo, uzela zlatnu medalju u zračnom pištolju na 10 m i bronzu u pištolju na 25 m 1988. u Seulu, te srebrne medalje na Igrama 2000. i 2004.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Srbija je načinila svoj olimpijski debi 1912, ali zbog raznih političkih transformacija nakon 1920, ona nije učestvovala na Igrama kao nezavisna država sve do Pekinga 2008, kad je osvojila tri medalje -- jednu srebrnu i dvije bronzane.

  • Turska: Broj stanovnika: 74,7 miliona; Sportista u Londonu: 114

    Najveća nada za medalju: Ramazan Sahin, hrvanje, osvojio zlatnu medalju za Tursku u kategoriji do 66 kg slobodnim stilom za muškarce 2008. u Pekingu; Polat Kemboi Arikan, atletika, osvojio zlato na 10.000 m i bronzu na 5.000 m na Evropskom atletskom šampionatu.

    Najznačajniji olimpijski trenutak: Na Igrama u Berlinu 1936, Yasar Erkan postao je prvi turski sportista koji je osvojio zlatnu olimpijsku medalju.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Focus on Ukraine

Reportaža

Vojske na Balkanu pokazuju saradnju u kriznim situacijamaVojske na Balkanu pokazuju saradnju u kriznim situacijama

Saradnja koju su iskazale oružane snage pokazala se značajnom u snalaženju pri prirodnim katastrofama, smatraju stručnjaci i zvaničnici.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Vojske jugoistočne Evrope međusobno sarađuju u pružanju pomoći građanima susjednih zemalja kod vanrednih stanja i katastrofa. Da li vi podržavate dodatnu međusobnu saradnju u vidu obuke u cilju podrške toj misiji?

Da
Ne
Ne znam