Utajivači poreza koštaju Grčku milijarde eura

26/07/2012

U izvještaju se tvrdi da se jedna trećina deficita u zemlji može povezati s neplaćanjem poreza i korupcijom.

Andy Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 26/07/12

Premijer Antonis Samaras kandidirao se za funkciju na osnovu obećanja o smanjenju poreza i pojačanoj naplati od onih koji ih izbjegavaju plaćati. [Reuters]

Ostavljajući svoju zemlju da se pati u recesiji i mjerama štednje, poreske varalice opljačkale su Grčku za oko 11,2 milijarde eura, kako kažu grčki i američki istraživači.

Umjesto da pregledaju poresku evidenciju kako bi utvrdili trendove, ekonomisti Nikolaos Artavanis, Adair Morse i Margarita Tsoutsoura upotrijebili su bankovnu evidenciju za analizu toga koju ulogu utaja poreza ima u grčkoj dužničkoj krizi.

Korištenje istog metoda koji koriste i banke kod utvrđivanja nečijeg "stvarnog prihoda" prije odobravanja kredita i kreditnih kartica preciznije je i pouzdanije nego pregledanje poreske evidencije, zaključuje se u izvještaju od 19. juna.

Poredeći bankovne podatke s vladinim podacima, autori su utvrdili da su pravi prihodi prosječnog lica u Grčkoj za oko 1,92 puta veći nego što se općenito prijavljuju.

Ekonomisti su utvrdili da tokom 2009. godine poreske neplatiše nisu prijavile 28 milijardi eura, što po poreskoj stopi od 40%, predstavlja skoro jednu trećinu deficita zemlje.

Oni su utvrdili da su profesije koje najviše izbjegavaju plaćanje poreza -- doktori, advokati i inženjeri -- veoma zastupljeni u parlamentu, koji je naknadno odbacio prijedlog zakona po kom bi oni bili uzeti na metu zbog neplaćanja poreza.

Trojka EU-MMF-ECB vrši pritisak na novu koalicionu vladu -- na čelu s premijerom Antonisom Samarasom, socijalistima iz PASOK-a i Demokratskom ljevicom -- da uvede reforme i skreše dodatnih 12 milijardi eura iz budžeta kako bi ispunila uslove za dva kreditna paketa spasa u ukupnom iznosu od 265,3 milijardi eura. Međutim, oni još uvijek nisu uspjeli razbiti praksu neplaćanja poreza.

Uprkos njihovim nalazima, Artavanis je za SETimes izjavio kako nije optimista po pitanju toga da će vlasti početi tražiti podatke od banaka kako bi pokrenule potragu za poreskim neplatišama.

"Ljudi bi odmah promijenili svoju bankarsku praksu," kaže on i dodaje da bi to vjerovatno oslabilo grčki bankarski sistem i više nego do sada.

George Tzogopoulos, saradnik na istraživanjima pri Helenskoj fondaciji za evropsku i vanjsku politiku u Atini, izjavio je da je izlaženje na kraj s neplaćanjem poreza stvar političke volje. "Grčka nema dovoljno mehanizama za kontrolu," kaže on.

Ranije u toku godine, vlasti su za neplaćanje poreza podigle optužnice protiv 200 lica, ali nisu ostvarile ni jedan predmet sudskog gonjenja u visokim krugovima. Ovog mjeseca, grupa od sedam penzionisanih i aktivnih poreskih službenika, od kojih su četvorica bili na visokim upravnim pozicijama, osuđeni su na 70 godina zatvora zbog pronevjere iznosa od 28 miliona eura; oni su međutim pušteni na slobodu do ulaganja žalbe.

Povezani članci

Ekonomisti su na pravom putu time što koriste bankovne podatke umjesto poreske evidencije, kaže Alex Afouxenidis, atinski analitičar pri Nacionalnom centru za socijalna istraživanja.

"Mi ne govorimo o neplaćanju poreza kao takvom, nego o jednoj vrsti imuniteta koja se obezbjeđuje postojećim poreskim propisima -- o samom političkom sistemu," izjavio je on za SETimes.

"Ne radi se samo o tome da neki pojedinci primaju mito, nego je i važnije od toga što neki od njih ne izdaju priznanice za svoje usluge," kaže Afouxenidis. Time se, pojašnjava on, stvara učestala praksa prikrivanja prihoda između cijelog niza profesionalaca u Grčkoj.

Pošto je toliko toga u pitanju, zamjenik ministra finansija George Mavraganis pozvao je čelnike 30 glavnih poreskih i carinskih ureda u zemlji, koji vrše naplatu 80% poreskih prihoda, da "daju svoj život za spas domovine." U Grčkoj, međutim, izgleda da jedno mjesto gdje oni nisu gledali, a najvjerovatnije i neće, jesu bankovne evidencije.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.