Restitucija imovine često pred preprekama

10/07/2012

Građanima Srbije omogućeno je da ulože zahtjeve za restituciju imovine odzete nakon Drugog svjetskog rata, međutim rezultati se sporo ostvaruju.

Lily Lynch za Southeast European Times iz Beograda -- 10/07/12

photo

Restitucija imovine u Srbiji nije bez nesuglasica. [Reuters]

Uskoro nakon što su 1945. na vlast došli komunisti, nova jugoslavenska vlada izvršila je konfiskaciju krojačke firme u Beogradu u vlasništvu porodice Petra Miličevića.

"Nakon godinu dana, sve njihove mašine bile su pokvarene. Država ih nije kako treba podmazivala. Imovina moje porodice uništena je zbog neznanja," izjavio je za SETimes Miličević, predsjednik balkanskog ureda Evropskog biroa za prigovor savjesti.

Od marta mjeseca, Srbi poput Miličevića mogu se prijaviti za restituciju imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata. Srbija je prošle godine usvojila dugo očekivani zakon o restituciji, kao preduslov za kandidatski status za EU.

Dok su mnogi Srbi u zemlji i inostranstvu uložili zahtjeve za povrat svoje imovine, provedba tog zakona pokazala se teškom, jer su se neke grupe suočile s dodatnim preprekama, a sporost procedura općenito osujećuje taj proces.

Zakonom se predviđa povrat imovine, uključujući i zemljište, bivšim vlasnicima ili njihovim nasljednicima, a tamo gdje se imovina ne može vratiti, predviđa se finansijska kompenzacija u vidu vladinih obveznica.

Sporno je to što se u zakonu kaže kako će ono što je nakon 1945. postalo državnom imovinom, uključujući tu biblioteke, ambasade, vladina ministarstva, muzeje, zdravstvene institucije, pa čak i umjetnine, ostati javna imovina, koja se neće vraćati svojim ranijim vlasnicima. Naime, za te objekte će se dati kompenzacija u vidu obveznica, za koje je država odvojila dvije milijarde eura -- oko 6% svog BDP-a.

Druge zemlje u regionu također se suočavaju s nesuglasicama u vezi s povratom imovine. Dok je Hrvatska usvojila svoj zakon o restituciji 1996. godine, njime se omogućava restitucija imovine samo ljudima koji su te godine bili državljani Hrvatske. Zakon se ne odnosi na Hrvate čija je imovina oduzeta a koji su Hrvatsku napustili i postali državljani drugih zemalja.

Prema podacima Svjetske jevrejske organizacije za restituciju, program restitucije u Makedoniji "teče krajnje sporo i komplicira ga veliki obim potrebne dokumentacije o vlasništvu nad imovinom."

Iako su bivši vlasnici i nasljednici uspjeli uložiti zahtjeve po novom zakonu o restituciji Srbije tek od 1. marta, problemi su već izašli na površinu.

"Sudovi su tako spori. Naši advokati ne poznaju proces. Morate prikupiti dokaze o ranijem vlasništvu, ali čak i ako to uradite, ne znate šta ćete dobiti natrag i kad ćete to dobiti. Nakon 50 godina, mi još uvijek ne znamo ko su pravni nasljednici te imovine," kaže Miličević za SETimes.

Desko Nikitović, generalni konzul Srbije u Sjedinjenim Državama, složio se da postoje mnoge prepreke. Kako je on izjavio za SETimes, "neki ljudi neće biti u mogućnosti uložiti zahtjev zbog nedostatka dokaza; neki ljudi su umrli a nisu vodili evidenciju; ljudi su se raselili širom svijeta."

Dok Nikitović vidi potencijal za velike probleme u provedbi zakona, on također smatra da Srbija ima "moralnu, kao i praktičnu obavezu" da rješava to pitanje, te njega vidi kao izuzetno važnog za veliku zajednicu srpske dijaspore.

"Srbija zaista ne može sebi dozvoliti da zanemari tako ogromnu dijasporu. Međutim, ovdje se više radi o pravdi i zaštiti prava tih ljudi," izjavio je Nikitović.

Ruben Fuks, predsjednik Saveza jevrejskih općina u Srbiji, izjavio je za SETimes kako se u članu 5. Zakona o restituciji kaže da će se donijeti poseban zakon u kom će se obrađivati imovina oduzeta od Jevreja tokom Holokausta.

Međutim, kako kaže Fuks, "mi još uvijek čekamo na taj posebni zakon." Pošto je većina jevrejske imovine oduzeta 1941. i 1942, u godinama intervencije su se u te domove uselili drugi stanari. Neki od onih koji su se uselili u domove ranije u vlasništvu Jevreja sad ulažu zahtjeve za restituciju te imovine, jer je ona oduzeta od strane komunističkog režima nakon rata.

Povezani članci

Loading

"Mi bismo željeli izmjene postojećeg zakona, po kojima bi tražioci morali predstaviti dokumentaciju koja pokazuje kako su došli do vlasništva nad tom imovinom," kaže Fuks.

Vlada se međutim usprotivila toj ideji.

Mnogi smatraju da povrat imovine porodicama njenih pravih vlasnika ne predstavlja samo zahtjev za pristupanje EU, nego i mjeru moralnog i političkog napretka Srbije.

"Mnogi od nas na restituciju gledaju kao na dokaz za to da li je Srbija odista demokratska zemlja. Ako ste demokratska zemlja, onda ispunjavate određena legitimna demokratska očekivanja," kaže Nikitović.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Reportaža

EU mijenja svoj ekonomski pristup BalkanuEU mijenja svoj ekonomski pristup Balkanu

Unija postavlja nove kriterije zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Albanija daje na raspolaganje jedan dio svoje državne imovine za jedan euro kako bi u zemlju privukla nove privredne subjekte. Smatrate li da bi taj program bio uspješan i drugdje u regionu u smislu unapređivanja ekonomije i otvaranja radnih mjesta?

Da
Ne
Ne znam