Sredstvo za borbu protiv kriminala dovodi do pitanja legalnosti
27/06/2012
U cilju borbe protiv kriminala i korupcije, zemlje u regionu okreću se prisluškivanju. Međutim, pravna pitanja vezana za tu radnju su zamućena.
Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 27/06/12
 Prisluškivanje se ne vrši uvijek na legalan način. [Nada Božić/SETimes] |
Broj ljudi koji se u Srbiji i regionu jugoistočne Evrope prisluškuju s protokom godina raste, uglavnom zbog želje zemalja da se bore protiv organiziranog kriminala i korupcije. Međutim, to sredstvo za borbu protiv kriminala ne primjenjuje se uvijek na legalan način.
Sve veći broj ljudi koji se u Srbiji ilegalno prisluškuje naveo je ombudsmena Sašu Jankovića i komesara za informiranje Rodoljuba Šabića da prošlog mjeseca upute poziv Ustavnom sudu da izrekne privremene mjere zabrane policiji u smislu prikupljanja informacija o komunikaciji građana bez sudskog naloga.
Janković i Šabić izjavili su da njihovi uredi svakodnevno dobivaju pritužbe od građana čije se telefonske i internet komunikacije ilegalno prate.
"Broj slučajeva narušavanja privatne internet i telefonske komunikacije od strane sigurnosnih službi je nekoliko hiljada," izjavio je nakon ulaganja tog zahtjeva Janković za dnevnik Danas.
Oni su također podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o krivičnom postupku, koji je stupio na snagu prije dva mjeseca. Osporavanom odredbom tog zakona policiji se omogućuje da pribavlja ispis, lokacije i druge informacije o telefonskom saobraćaju građana uz odobrenje samo tužioca, ali ne i suda.
Praćenje elektronske komunikacije regulirano je ustavom i zakonima koji se odnose na rad sigurnosnih službi i policije, kao i Zakonom o krivičnom postupku.
"Prvi temeljni zahtjev za praćenje komunikacija -- predviđen u Ustavu (član 41) -- je da se [prisluškivanje] može obavljati samo po sudskoj odluci. Drugi uslov je da ta mjera mora biti neophodna u cilju zaštite sigurnosti u zemlji ili u interesu krivičnog postupka. Treći uslov je da se te mjere mogu poduzimati samo u određenom vremenskom roku," izjavio je za SETimes Vladimir Đerić, član pravog tima Srbije na Međunarodnom sudu pravde.
Predstavnici policije međutim kažu da će prikupljati podatke kao i obično sve dok sud ne presudi da se smjernice u krivičnom zakonu moraju mijenjati.
"Cilj ove mjere je državna sigurnost i stabilnost -- ona mora imati kontinuitet ... svi koraci ovdje u skladu su s relevantnim službama," izjavila je za SETimes Svetlana Gogić, generalna sekretarka Policijskog sindikata Srbije.
Druge zemlje u regionu imaju unešto strožije zakone.
Prema riječima Vesne Škare Ožbolt, bivše zaposlenice u pravosudnom sektoru Hrvatske, objekti prisluškivanja su pojedinci ili grupe koji se bave terorističkim aktivnostima i organiziranim kriminalom.
Kriteriji za prisluškivanje su navedeni u ustavu i u Strategiji za nacionalnu sigurnost i Zakonu o sigurnosnim i obavještajnim sistemima.
"Zakonom se ništa ne dozvoljava. Postoje procedure koje se moraju poštovati. Tako da ako službe žele prisluškivati razgovor nekog pojedinca, one moraju pribaviti dozvolu od Vrhovnog suda," izjavila je Ožbolt za SETimes.
U Bosni i Hercegovini (BiH), Obavještajno-sigurnosna agencija može obavljati prisluškivanje samo uz odobrenje predsjednika suda ili suca kojeg je odredio predsjednik. Ta agencija mora dostaviti informacije kojima pravda to praćenje -- a mora obavijestiti i građanina koji je prisluškivan o toj radnji u roku od 30 dana.
Međutim, proljetos, bosanski dnevni list Nezavisne novine objavio je listu 5.000 brojeva mobilnih telefona koje su, kako on kaže, u zadnje tri godine ilegalno prisluškivale Obavještajno-sigurnosna agencija i Državna agencija za istrage i zaštitu.
"Imajući na umu zakone, to bi značilo da su sudovi u zadnje tri godine odobrili 5.000 specijalnih istražnih radnji, to jest oko pet odobrenja dnevno -- što dovodi legalnost tih mjera pod znak pitanja," izjavio je za SETimes Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine.
Pošaljite e-poštu prijatelju
Verzija za štampanje 
Reportaža
Tekući napori političkih stranaka i nevladinih organizacija doprinose u poticanju mirne transformacije.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu