Finansijsko spašavanje grčkih banaka je dobro, ali ne i dovoljno
02/06/2012
Uz program spasa od 18 milijardi eura, grčke banke sad plivaju na površini. Međutim, gubici i politička nestabilnost mogli bi lako potopiti taj brod.
Andy Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 02/06/12
 Grci su prošlog mjeseca povukli preko 5 milijardi eura. [Reuters] |
Pod udarom velikih gubitaka koje je nametnula vlada u sklopu sporazuma o otpisivanju duga zemlje, te uz deponente zabrinute zbog političke nesigurnosti pred nove izbore, četiri najveće banke u zemlji dobile su injekciju od 18 milijardi eura, ali će im možda trebati još mnogo više.
Novac je usmjeren iz fonda za spas u okviru Evropskog programa za finansijsku stabilnost putem Helenskog programa za finansijsku stabilnost (HFSF) u cilju jačanja skoro iscrpljene kapitalne baze u Narodnoj banci (6,9 milijardi eura); Alpha banci (1,9 milijardi eura); Eurobanci (4,2 milijarde eura), te Pirejskoj banci (5 milijardi eura) -- što im je ponovno omogućilo pristup sredstvima finansiranja od Evropske centralne banke (ECB).
ECB, EU i MMF sačinjavaju trojku koja je Grčkoj obezbijedila kreditni paket spasa od 109 milijardi eura, te još neisplaćeni drugi paket spasa od 130 milijardi eura.
Nakon neuspjeha s uspostavom vlade nakon izbora 6. maja, Grčka je u rukama privremenog kabineta pred glasanje 17. juna, u kom će Nova demokratija biti u mrtvoj utrci s drugoplasiranom Koalicijom radikalne ljevice (SYRIZA), koja želi ponovno pregovarati o dugovima ili odbiti njihovo plaćanje.
7. maja je u bankama došlo do povlačenja 700 miliona eura, što je izazvalo strahove od općeg povlačenja depozita iz banaka, koje se nije ostvarilo.
Uznemireni Grci povukli su u maju preko pet milijardi eura, u strahovanju od toga da bi se zemlja mogla vratiti na drahmu, što je iscrpilo banke.
Grigoris Papagrigoris, šef za odnose s investitorima Narodne banke Grčke, izjavio je za SETimes da je ta banka stabilna. "U sedmicama nakon izbora bilo je značajnih kretanja, ali je to amortizirano. Viđali smo i u protekle dvije godine slične nalete nepredvidljivosti."
Ta banka, koja posluje u Bugarskoj, Rumuniji, Srbiji, Makedoniji i Turskoj -- prijavila je u prvom kvartalu ove godine gubitak od 537 miliona eura, što je ublaženo dobiti od 125 miliona eura koju je ostvarila njena turska podružnica Finansbank.
Međutim, brige banaka još uvijek nisu gotove, jer postoje procjene da će im možda biti potrebno još i do 50 milijardi eura.
"Nijedna banka ne može preživjeti opće povlačenje depozita," izjavio je za SETimes Aggelos Tsakanikas, čelnik za istraživanja pri Fondaciji za ekonomska i industrijska istraživanja u Atini.
"Dokapitalizacija banaka je zaista važna. Ovih 18 milijardi eura je samo pola planirane pomoći," dodao je on. "Međutim, najveći problem je činjenica da se ona ne planira upotrijebiti za povećano kreditiranje ekonomije," kaže on.
U biti bankrotirana ekonomija zemlje pokopana je ispod duga od 350 milijardi eura i deficita od 9,7%.
Iz ministarstva finansija saopćeno je da je infuzija za sad stabilizirala sektor.
"Ovom injekcijom kapitala obnavlja se nivo adekvatnosti kapitala kod tih banaka i osigurava im se pristup rezervama likvidnosti iz ECB-a i eurosistema. Banke sad imaju dostatne finansijske resurse kako bi mogle poduprijeti realnu ekonomiju."
Yiannis Stournaras, imenovan za ministra razvoja u privremenoj vladi, izjavio je da je kapitalizacija važna, ali da ona "nije dovoljna". Međutim, on je izjavio kako je uvjeren da bi se time mogla održati solventnost sektora.
"Nemamo klasično opće povlačenje depozita iz banaka; ljudi su zadržali svoj mir," izjavio je on za SETimes.
Sporazum o takozvanom učešću iz privatnog sektora (PSI) kojim se bankama i investitorima nameću gubici faktički je isključio Grčku sa kreditnih tržišta. Grčke banke uzajmljivale su od ECB-a na osnovu kolaterala, te iz programa grčke centralne banke sa skupljim sredstvima za pomoć u likvidnosti (ELA).
Profesor Nickolaos Travlos, dekan katedre za finansije Kitty Kyriacopoulos pri Privrednom diplomskom fakultetu ALBA u Atini, izjavio je da je sporazum o PSI faktički zbrisao štednju čak i malih imalaca obveznica i umanjio povjerenje.
"Ulaganje u državne obveznice oduvijek se smatralo investicijom bez rizika," izjavio je on za SETimes. "Dokapitalizacija ... je zadnja radnja koju bi grčka vlada trebala poduzeti u cilju spašavanja bankarskog sistema."
Dok političari i bankari međusobno sarađuju, Grci iz redova radničke klase izgubili su povjerenje u obje te institucije.
"Tjeraju me zbog male sume novca koju sam uzajmio i gnjave me svaki dan," izjavio je za SETimes Vassiliki Petropoulou, 53-godišnji državni službenik čija je plaća srezana za skoro 30%. "Bankari i političari nas stavljaju na tanjir kako bi nas žive pojeli."
Pošaljite e-poštu prijatelju
Verzija za štampanje 
Reportaža
Tekući napori političkih stranaka i nevladinih organizacija doprinose u poticanju mirne transformacije.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu