Kršenja jjudskih prava u regionu izazavaju zabrinutost

30/05/2012

Kršenje ljudskih prava poprimilo je različite oblike, od međuetničkih tenzija do nasilja u porodici.

Linda Karadaku za Southeast European Times iz Prištine -- 30/05/12

photo

Policija u Grčkoj optužena je za grubu taktiku u izvještaju organizacije Amnesty International za 2012. [Reuters]

Prošlogodišnja hapšenja dvojice zloglasnih osumnjičenika za ratne zločine donijela su neku nadu žrtvama sukoba u bivšoj Jugoslaviji iz 1990-tih da će jednog dana možda dobiti svoju pravdu, prema nedavnom globalnom izvještaju o ljudskim pravima.

U 50. izvještaju organizacije Amnesty International o ljudskim pravima, objavljenom prošle sedmice, zapaža se da je region još uvijek prepun spolne, seksualne i etničke diskriminacije, te da neke vlade čine premalo da bi se ti problemi riješili.

"Hapšenjem Ratka Mladića i Gorana Hadžića otposlana je moćna poruka, ne samo direktno zainteresiranim, nego i širom regiona. ... Međutim, previše ljudi u cijelom regionu još uvijek propada u jaz između retorike o ljudskim pravima i realnosti njihove provedbe," kaže se u sižeu te američke organizacije.

Mladić je suočen sa 11 tački optužnice za ratne zločine, uključujući i genocid, vezane za sukob u Bosni iz perioda 1992-1995. On je bio glavnokomandujući armije koja je počinila brojne zločine u akciji protjerivanja Hrvata i bosanskih Muslimana iz oblasti koje je ona smatrala srpskom teritorijom. Njemu je suđenje započelo ovog mjeseca, ali je odloženo nakon što tužioci nisu dostavili i više hiljada stranica dokumentacije advokatima odbrane.

Hadžić je optužen 2004. za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja rata, zbog svog navodnog učešća u progonu, istrebljivanju, ubijanju, zatvaranju, mučenju, neljudskim djelima, surovom postupanju, deportaciji, nasumičnom uništavanju i pljačkanju javne i privatne imovine. Taj bivši stanovnik takozvane Republike Srpske Krajine uhapšen je u julu 2011.

U izvještaju na 444 stranice utvrđeni su brojni problemi širom regiona -- između ostalog, to su nasilje u prodici i prisilna trgovina ženama u Albaniji, nasilje nad Romima u Bugarskoj, slabljenje državnih institucija u Bosni i Hercegovini (BiH), te maltretiranje zatvorenika u Srbiji i Moldaviji.

U nekim slučajevima, vlast se može smatrati dijelom problema. U izvještaju se izdvajaju rumunski zvaničnici zbog svog doprinosa diskriminaciji, Grčka optužuje za pretjeranu policijsku silu, Turska za nerealizaciju obećanih ustavnih reformi, te se zapaža da sudovi u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori nisu podržali predmete za ratne zločine.

"Ima dosta nerazumijevanja, čak i među političkom i društvenom elitom, po pitanju zašto bismo trebali poštivati ljudska prava," kaže za SETimes analitičar Dragan Popović, šef beogradskog Centra za politiku. "Jedan dio društva smatra da su ljudska prava dio zahtijeva za integraciju od strane EU i da mi ispunjavamo svoje obaveze prema EU kad usvajamo neki zakon ili propis vezan za ljudska prava. To je najozbiljniji problem koji uzrokuje sva druga pitanja."

"Vlade moraju podržati slobodu izraza i kod kuće i u inostranstvu, ozbiljno preuzeti međunarodne obaveze i ulagati u sisteme i strukture kojima se osigurava pravda, sloboda i ravnopravnost svih pred zakonom," izjavio je Salil Shetty, generalni sekretar organizacije Amnesty International.

Kliknite ovdje i pogledajte izvještaj.

Povezani članci

Loading

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Reportaža

Politički dijalog i programi civilnog društva doprinose prevazilaženju podjela u regionuPolitički dijalog i programi civilnog društva doprinose prevazilaženju podjela u regionu

Tekući napori političkih stranaka i nevladinih organizacija doprinose u poticanju mirne transformacije.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hrvatska 1. jula postaje 28. država-članica Evropske unije. Koja zemlja bi trebala biti naredna članica?

Makedonija
Crna Gora
Srbija
Turska
Albanija
BiH
Kosovo



Vidi rezultate Dodajte komentar