Region radi na rješavanju neuspjeha fiksnog poreza

15/05/2012

Vlade u regionu nadale su se da će povećati strana ulaganja i domaću potrošnju, ali fiksna stopa poreza nije imala željeni efekat.

Jonilda Koci za Southeast European Times iz Tirane -- 15/05/12

Kritičari kažu da je u radnom intenzivnom sektoru -- tj. radna mjesta koja su se uvelike oslanjala na ljude, a ne na mašine -- izgubljeno 22.000 pozicija otkako je u Albaniji uveden fiksni porez. [Reuters]

Fiksna stopa poreza uvedena protekle decenije u većini zemalja regiona nije značajno unaprijedila ekonomski rast, direktna strana ulaganja (FDI), zapošljavanje niti poreske prihode, a neki stručnjaci tvrde da bi regionu bilo bolje da je ukine.

Bosna i Hercegovina je 2004. uvela najkonkurentniju stopu od 10%; Albanija je slijedila 2007, a Bugarska 2008. Rumunija je 2005. uvela najveću stopu fiksnog poreza od 16%, a slijedio ju je fiksni porez u Crnoj Gori od 15%. Srbija ima fiksnu stopu poreza od 14% od 2003.

"U to vrijeme [2007. godine], Bugarska, Makedonija, Srbija i Crna Gora natjecale su se s EU i OECD-om s posebno niskim porezima na dohodak firmi. Albanija nije imala luksuz da zaostane u toj 'poreskoj bici' kako bi se dobile FDI," izjavio je za SETimes Florian Mima, član Demokratske partije koji je radio na provođenju sistema fiksnog poreza u Albaniji.

Vlada Albanije -- kao i one regiona -- saopćile su kako se nadaju da će pojačati FDI, kao i potrošnju kod lica koja zarađuju srednje i visoke prihode.

"Sveukupna poreska reforma u stvari je doprinijela pojednostavljivanju poreskog sistema, povećanju investicija, izvoza, zapošljavanja i dohotka građana. Ona se također suprotstavila korupciji i neformalnom sektoru," kaže Mima.

Međutim, albanska opoziciona Socijalistička partija vodi navalu ka povratku na progresivni poreski sistem ukoliko dobije na općim izborima naredne godine.

"Sistem fiksnog poreza trebalo bi ukinuti, jer on nije pošten niti pravičan," izjavio je za SETimes Ilir Beqja iz Socijalističke partije.

Neki poreski eksperti poput Xhavita Currija, bivšeg zamjenika čelnika Direkcije za opće poreze Albanije, slažu se s tim, tvrdeći da je fiksna poreska stopa povećala fiskalno opterećenje većini Albanaca.

Bitno je to što se njome prebacio teret sa kompanija na fizička lica i tako ugrozila potrošnja.

"Fizička lica plaćaju deset do dvadeset puta veći porez u odnosu na progresivno oporezivanje. Porezi za zaposlene i u privatnom i u javnom sektoru povećani su za 95%. Za samo jednu godinu, vlada je naplatila 120 miliona dolara [93,5 miliona eura] više od lica sa malim i srednjim dohotkom," izjavio je Curri za SETimes.

Podijeljena su i mišljenja o tome da li je privreda imala koristi od poreske reforme. Mima tvrdi da se dodatni novac u rukama privrede preveo u dodatna ulaganja, izvoz, zapošljavanje i povećan dohodak građana.

"Privreda, zbog svoje intuicije, može investirati više i bolje nego vlada od novca ušteđenog zbog plaćanja smanjenih poreza," kaže on.

Za razliku od toga, Beqja tvrdi da su velike korporacije -- koje predstavljaju 10% do 15% privrede u Albaniji -- ostvarile dobit. "One predstavljaju 25% obrta a dobivaju 50% dobiti, i one su stvarni dobitnici u ovoj priči," izjavio je Beqja.

Od uvođenja fiksnog poreza u 2007, posao je izgubilo 22.000 radnika na radno intenzivnim pozicijama, prema riječima Arbjana Maznikua, koji nadzire platformu politike rada Socijalističke partije. Radno intenzivni poslovi više se oslanjaju na ljude nego proizvodni poslovi, koji se više oslanjaju na mašineriju.

"Fiksna stopa poreza ... je povećala troškove radne snage i zagušila sektor koji zapošljava svako treće lice u Albaniji," izjavio je Mazniku za SETimes.

Međutim, poslanik iz redova Demokratske partije Selami Xhepa kaže da se fiksni porez obično preporučuje za zemlje sa slabom poreskom upravom, poput Albanije.

"Smanjeno poresko opterećenje poslužilo je kao kompenzacija za loše upravljanje zemljom i za velike transakcijske troškove, što znači da se manjak efikasnosti nadoknađuje smanjenim porezima," kaže Xhepa za SETimes.

Zbog fiksnog poreza, sveukupni porez u Albaniji je ispod svjetskog prosjeka, ali usklađivanje traži više vremena, a lica moraju vršiti veći broj poreskih uplata.

Međutim, najteži efekat je povećano poresko opterećenje na lica sa malim i srednjim prihodima u cijelom regionu, prema riječima Milojka Arsića, ekonomskog stručnjaka pri Fondaciji za unaprjeđivanje ekonomije u Srbiji.

Arsić tvrdi da je rješenje da se smanje porezi za te privređivače i da se umjesto toga poveća porez na dodatnu vrijednost (PDV). "Uz dodatne prihode od PDV-a, vlada će moći tačnije ciljati mjere za ugrožene segmente stanovništva," izjavio je Arsić za SETimes.

Povezani članci

Pored toga, povećanje PDV-a bi samo malo pogodilo potrošnju među ljudima s nižim prihodima. Taj porez u Srbiji je 18% za većinu roba, te 8% za "osnovne proizvode" poput hljeba, mlijeka i lijekova.

Do sad fiksni porez nije donio željene efekte. U stvari, prema izvještajima Svjetske banke i EBRD-a za 2011, FDI je u padu širom regiona.

U Albaniji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, FDI su usporene od druge polovine 2008, a sad iznose za 60% manje nego prije krize iz 2007.

U Bugarskoj, FDI su opale sa 9,5 milijardi eura u 2008. na 1,9 milijardi eura u 2010, prema izvještaju EBRD-a za 2011. Slično tome, Rumunija je doživjela smanjenje FDI-ja u najmanje zadnje četiri godine.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.