ILO: Globalna situacija s nezaposlenošću "alarmantna"
07/05/2012
Prema podacima UN-ove Međunarodne organizacije rada, izgledi za poboljšanje stope nezaposlenosti na kratkoročnoj osnovi su tanki, ali postoje mjere koje bi trebale pomoći u dužem vremenskom periodu.
Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 07/05/12
 Sve veći broj nezaposlenosti sve više se oslanja na naknade od biroa za nezaposlene. [Reuters] |
Stanje na globanom tržištu zapošljavanja je alarmantno, a ove godine se očekuje da će broj nezaposlenosti biti veći od 202 miliona ljudi, to jest 6,1% globalne radne snage, što povećava rizik od socijalnih nemira širom svijeta, kaže Međunarodna organizacija rada (ILO) u svom izvještaju Svijet rada za 2012. godinu, objavljenom prošle sedmice.
Stručnjaci ILO-a kažu da se kriza sa nezaposlenošću vjerovatno neće okončati u naredne četiri godine, a to posebno važi za napredne evropske ekonomije.
U okviru EU, Španija ima najveću stopu nezaposlenosti sa 23,6%, a nakon nje slijede Grčka sa 21%, Irska sa 15%, Portugal sa 14,7% i Bugarska sa 12,4%.
U regionu, nezaposlenost se povećala i u Hrvatskoj, na Kipru, u Moldaviji i Rumuniji.
Čak i u zemljama poput Makedonije i Turske, s povećanim brojem radnih mjesta, stopa zaposlenosti je i dalje ispod svjetskog prosjeka od 60%.
Unutar EU, rast nezaposlenosti rezultat je pomaka ka mjerama štednje i oštrih reformi na tržištu rada, kažu iz ILO-a.
"Mjere štednje nisu proizvele dodatni ekonomski rast," izjavio je, kako navodi Reuters, Raymond Torres, vodeći autor tog izvještaja.
"Loše osmišljene reforme na tržištu rada ... u situaciji krize obično dovode do dodatnog uništavanja radnih mjesta, a vrlo malo do njihovog otvaranja, barem kratkoročno gledano," dodao je Torres.
U tom izvještaju se tvrdi da bi, u cilju osiguravanja održivog povrata radnih mjesta, vlasti morale riješiti rastući broj nezaposlenosti među mladima, koji muči većinu razvijenih i dvije trećine zemalja u razvoju.
Nikolay Velkov, 28-godišnji stanovnik Sofije, sa diplomom iz finansija, možda je tipičan mladi stručni profesionalac. Velkov je izgubio posao prije više od godinu dana i od tada je poslao potencijalnim poslodavcima preko 600 biografija, bez rezultata.
"Imam osjećaj da neki oglasi za posao nisu stvarni. Najčešće mi kažu da su već našli nekoga. Drugi nude obeshrabrujuće malu plaću."
Dugoročna nezaposlenost je drugi problem koji treba rješavati, kaže se u izvještaju, jer je preko 36% tražilaca posla u razvijenim zemljama bez posla već preko 12 mjeseci.
Bugarska, Kipar, Grčka i Rumunija su neke u nizu zemalja gdje je došlo do veće učestalosti nestandardnih poslova.
Bibliotekarka iz Bugarske Anna Nikolova, stanovnica Sofije 50-tih godina, izjavila je za SETimes da je izgubila nadu da će ponovno pronaći neki redovni posao.
"U proteklih pet godina uspijevala sam pronaći samo neke privremene i povremene poslove. Radila sam kao prodavačica 2009. godine, tri mjeseca probno. Na isteku tog perioda, vlasnik mi je rekao da si ne može priuštiti da me zadrži, niti da mi plati plaću za protekli mjesec," izjavila je Nikolova.
Ulaganja su nepredvidljiva zbog toga što se mala preduzeća suočavaju s poteškoćama u dobivanju kredita u razvijenim zemljama, a to je pogoršalo neizvjesnost radnih mjesta, kaže se u tom izvještaju.
Nastavak mjera štednje iz 2011. doveo bi do otvaranja samo 0,8 miliona radnih mjesta, ali pristup koji bi bio pogodniji za zapošljavanje dao bi mnogo bolje rezultate.
"Povećanje potrošnje u javna ulaganja i socijalna davanja -- od po 1% godišnje -- finansirano povećanjem prihoda od indirektnog oporezivanja izgleda da predstavlja najdjelotvorniju kombinaciju politika u smislu otvaranja radnih mjesta," kaže se u njemu.
ILO procjenjuje da bi se tom mjerom svake godine otvorilo 2,1 miliona poslova.
Ta mjera ne bi riješila problem, kaže Daniel Gros, direktor Centra za evropske političke studije. "Međutim, za južnu Evropu ona ima smisla i daje mali doprinos," izjavio je on za SETimes.
UN-ov ured ILO također je upozorio da se rizik od socijalnih tenzija prošle godine povećao, jer su ljudi postali nervozniji zbog nedostatka pristojnih radnih mjesta.
"U 57 od ukupno 106 zemalja, Indeks socijalnih nemira izrađen za ovaj izvještaj, povećan je u 2011. u odnosu na 2010. godinu. Evropa, Bliski istok, Sjeverna Afrika i subsaharska Afrika pokazuju povećani rizik od socijalnih nemira."
Pošaljite e-poštu prijatelju
Verzija za štampanje 
Reportaža
Tekući napori političkih stranaka i nevladinih organizacija doprinose u poticanju mirne transformacije.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu