Grčki glasači kaznili vladajuće stranke zbog mjera štednje

07/05/2012

Šanse za novu koaliciju su nestabilne i vjerovatnoća da će biti održani još jedni izbori raste.

Andy Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 07/05/12

Granični indeks Grčke na berzama naglo je opao u trgovanju rano ujutro u ponedjeljak (7. maja), nakon što glavne stranke u zemlji u nedjelju nisu uspjele dobiti dovoljno glasova za formiranje vladajuće koalicije. [Reuters]

Ogorčeni rezovima plaća, povećanjima poreza i smanjenjem penzija koje su zahtijevali međunarodni kreditori u zamjenu za paket spasa od 239 milijardi eura kako bi se poklekla ekonomija zemlje podigla na noge, grčki glasači odaslali su oštru poruku osude dvama vladajućim strankama koje dominiraju politikom već četiri decenije.

Na glasanju u nedjelju (6. maja), sedam stranaka osvojilo je mandate u parlamentu od ukupno 300 članova -- na izborima na kojima su konzervativci Nove demokratije pobijedili, ali samo sa 18,88% glasova. Njihovi ogorčeni rivali, socijalisti iz PASOK-a spali su na treće mjesto sa samo 13,1% glasova, što je zapanjujući pad u odnosu na 44%, koliko je ta stranka dobila 2009. godine.

Čak i uz dodatnih 50 mjesta dodijeljenih Novoj demokratiji zato što je završila na prvom mjestu, dvije glavne stranke osvojile su samo 149 mjesta, te nisu u mogućnosti stvoriti još jednu koaliciju. To je dovelo do vala neizvjesnosti o tome da li će se moći formirati nova vlada -- i da li će se Grčka pridržavati mjera štednje na kojima insistira trojka EU-MMF-ECB, ili će zemlja doći u stanje platne nesposobnosti, te možda biti primorana da napusti eurozonu.

Njemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble, čija zemlja obezbjeđuje veliki dio sredstava za program spasa, upozorio je već ranije da će, ukoliko nova grčka vlada odstupi od svojih obaveza, zemlja "snositi posljedice."

Uprkos rastućem ogorčenju, ti rezultati iznenadili su mnoge. "Većina naroda i političkih lidera su sad u šoku," izjavio je za SETimes Antonis Klapsis, šef istraživanja na Institutu za demokratiju Konstantinos Karamanlis. "To je bio bijes zbog mjera štednje," izjavio je on.

Kao i u također članici EU Francuskoj, gdje su glasači zbog mjera štednje u nedjelju zbacili Nicolasa Sarkozyja s vlasti, ogorčeni Grci okrenuli su se protiv tradicionalnih vladajućućih stranaka u znak osvete, tražeći novo vodstvo negdje drugdje.

Ljevičarska partija SYRIZA, pod vodstvom 38-godišnjeg Alexisa Tsiprasa, bivšeg komunističkog omladinskog lidera, zapanjila je mnoge završivši na drugom mjestu sa 16,7%. "Nakon dvogodišnjeg barbarizma, demokratija dolazi kući," izjavio je Tsipras.

To uključuje i neonacističku partiju Zlatna zora -- koja želi da se svi imigranti istjeraju iz zemlje, koja je u nedjelju uzletjela sa 0,29% glasova od prije dvije godine do šestog mjesta na kraju, sa skoro 7% glasova. Ti svojevrsni fašisti imat će 21 mjesto u parlamentu.

Nova partija Nezavisni Grci, koju je formirao Panos Kammenos, bivši član Nove demokratije, koji se protivi mjerama štednje, zauzela je četvrto mjesto sa 10,5% glasova. Komunisti su na kraju bili peti, sa 8,47%, a Demokratska ljevica sedma sa 6,1%.

Krajnja desničarska partija LAOS, koja je nakratko bila dio koalicije, platila je za to ne prešavši censuz od 3% potreban za ulazak u parlament.

"Ljudi su se glasno i jasno izjasnili protiv mjera štednje," izjavio je za SETimes Alex Afouxenidis, istraživač pri Institutu za političku sociologiju u okviru Nacionalnog centra za socijalna istraživanja u Atini. "Rezultat ukazuje na veliki pomak u grčkoj politici po pitanju PASOK-a, koji je zemlju vodio skoro kontinuirano od 1981, a koji je u totalnom rasulu. Očekujte nove izbore za nekih mjesec dana."

Lider Nove demokratije Antonis Samaras -- koji se usprotivio mjerama štednje kad je bivši lider PASOK-a George Papandreou bio premijer prije nego što je prije šest mjeseci dao ostavku -- ima tri dana za formiranje vlade, ali skoro da i nema gdje da se okrene.

"Ja razumijem bijes naroda, ali naša stranka neće ostaviti Grčku bez vlade," izjavio je Samaras. On sad podržava mjere štednje, ali kaže da želi ispregovarati nove uslove, iako je Trojka upozorila da bi bilo kakvo poigravanje s reformama moglo dovesti do obustave drugog programa spasa od 139 milijardi eura. Grčka preživljava na prvom nizu kredita spasa od 109 milijardi eura.

Samaras je izjavio da će pokušati pronaći partnera za formiranje proevropske vlade, ali Tsipras je antikapitalista i vatren protivnik mjera štednje.

Po izbornom zakonu Grčke, u slučaju neriješenog stanja u parlamentu, prva stranka ima tri dana da formira vladu, pa onda druga, pa treća. Ako se vlada ne mogne formirati, Grčka bi mogla zapasti u daljnji politički haos i morali bi se održati novi izbori.

Grčki mediji već špekuliraju o 17. junu kao datumu za nove izbore.

Samaras je izjavio da će pokušati formirati "nacionalnu vladu spasa" kako bi zadržao zemlju u eurozoni. On je izjavio da su izbori pokazali "razočaranje grčkog naroda zbog politike ćorsokaka koja ih gura do samog ruba."

"Ne mogu zamisliti kako Samaras može sarađivati s političkim liderom koji je protiv mjera štednje. To izleda bizarno," izjavio je za SETimes George Tzogopoulos, istraživač-saradnik pri Helenskoj fondaciji za evropsku i vanjsku politiku u Atini.

Povezani članci

On je izjavio da izborni rezultati "nisu samo protiv mjera štednje, nego se njima i kažnjavaju političari koji su doveli Grčku u stanje platne nesposobnosti. Ljudi znaju da su mjere štednje potrebne, ali oni traže da se teret krize rasporedi na pravičan način, a to se nije desilo."

Ankete pokazuju da čak 70% Grka želi ostati u eurozoni, ali se isti toliki broj njih protivi mjerama štednje.

Thomas Maloutas, direktor Nacionalnog centra za društvena istraživanja, izjavio je za SETimes da su rezultati zapanjujući.

"To je prije par mjeseci bilo nezamislivo," izjavio je on, rekavši kako se dvostranački sistem urušio. "To je apsolutno kraj jedne ere, ali ako uletimo u period neizvjesnosti, bojim se da obnova starog režima ne može biti predaleko."

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.