Smanjena sloboda medija u jugoistočnoj Evropi

04/05/2012

Novi izvještaj organizacije Freedom House pokazuje mješovitu sliku o slobodi medija u jugoistočnoj Evropi u 2011. U proteklih 12 mjeseci, situacija se najznačajnije pogoršala u Makedoniji, dok su primjetna poboljšanja zabilježena na Kosovu i u Crnoj Gori.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 04/05/12

photo

Sloboda medija u Makedoniji "doživjela je velike padove u ocjenama", navodi se izvještaju američke organizacije za praćenje ljudskih prava Freedom House objavljenom u utorak (1. maja). [Arhiva SETimesa]

Značajna smanjenja u slobodi štampe desila su se u centralnoj i istočnoj Evropi/Evroaziji tokom 2011. godine, objavljeno je u izvještaju američke organizacije za praćenje ljudskih prava Freedom House u utorak (1. maja).

Područje uključuje svih 15 bivših sovjetskih republika, Češku Republiku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, plus devet balkanskih država -- Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Bugarsku, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, Rumuniju i Srbiju.

Godišnja anketa te organizacije o slobodi medija pokriva ukupno 197 zemalja i teritorija u svijetu. Njome se ocjenjuje nivo slobode medija u svakoj zemlji na osnovu 23 metodološka pitanja i 190 indikatora podijeljenih u tri široke kategorije: pravno okruženje, političko okruženje i ekonomsko okruženje. Na osnovu njihovih bodova -- od 0 (najbolje) do 100 (najlošije) --- zemlje se zatim rangiraju kao "slobodne" (1-30 poena), "djelomično slobodne" (31-60), ili "neslobodne" (61-100).

Od svih 197 ispitanih zemalja, 66 (33,5%) su klasificirane kao "slobodne", 72 (36,5%) kao "djelomično slobodne" i preostalih 59 (30%) kao zemlje koje "neslobodne".

U regionu JIE/Evroazije, najveća grupa bila je grupa zemalja koje su "djelomično slobodne", uključujući devet balkanskih zemalja plus četiri druge, to jest 45% od ukupnog broja. Od ostalih 16, samo sedam tj. 24% od ukupnog broja ocijenjeno je kao "slobodno", a drugih devet tj. 31% spadaju u grupu "neslobodnih" zemalja.

Samo 15% ljudi koji žive u tom području imalo je pristup slobodnim medijima, što je "najmanji udio od 2003. godine," navode iz organizacije Freedom House, uz podatak da je do pada došlo uveliko zbog pogoršane situacije u medijima toj podregiji JIE "koja obično ima bolje rezultate".

"Mađarska i Makedonija su obje doživjele velike padove u ocjenama, a ocjena za Ukrajinu također je u padu," naveli su iz organizacije Freedom House.

Makedonija, koja je izgubila dva poena svog rejtinga u izvještaju iz 2011. godine, doživjela je dalji pad od šest poena ove godine. Na osnovu njenog novog rezultata, koji iznosi 54, rangirana je na 115. mjestu po slobodi medija u svijetu, zajedno sa Moldavijom.

Sylvana Habdank-Kolaczkowska, direktorica projekta organizacije Freedom House "Nacije u tranzitu", izjavila je da je dalji pad te balkanske zemlje uzrokovan činjenicom da su se negativna događanja zabilježena prije prošlogodišnje ankete "nastavila i postala ozbiljnija" u 2011.

"Vlasti su povećale svoju kontrolu nad Vijećem za emitere," izjavila je ona za SETimes. "Država je nastavila sa politički motiviranim poreznim slučajem, uključujući produžen pritvor Velije Ramkovskog, vlasnika jednog od četiri opozicijski orijentirana medija. Zatvaranjem medijske grupacije Ramkovskog daje se provladinim medijima dominatna pozicija na tržištu."

S obzirom da je država također jedini najveći oglašivač u Makedoniji, ti događaji privukli su "ozbiljne zabrinutosti" u vezi nivoa uredničke nezavisnosti medija u zemlji, "posebno onih u teškoj finansijskoj situaciji," izjavila je Habdank-Kolaczkowska.

"Veliki broj slučajeva kleveti na račun novinara ... i dalje nastavlja ugrožavati slobodu izražavanja i ohrabrivati samocenzuru," kazala je ona.

Pored velikih kazni za novinare u mnogim takvim slučajevima, "često se plaća visoka cijena --- čak i zbog stresa -- zbog svih eventualnih uvreda na račun javnih ličnosti s dobrim vezama, međutim legitimno," istaknula je Habdank-Kolaczkowska. "Po svom rejtingu, koji iznosi 54, Makedoniji nedostaje sedam poena da od "djelomično slobodnih" pređe u "neslobodne zemlje" u istraživanju o slobodi medija.

Dok je po svojim rezultatima Moldavija u istoj poziciji sa Makedonijom, njen ovogodišnji rejting je za jedan poen bolji nego u 2011.

"Jedina značajna poboljšanja" u regiji JIE/Evroazije desila su se u Gruziji, sa ovogodišnjim rejtingom 52, u odnosu na 55 u 2011. godini, kao i na Kosovu i Makedoniji, čije ocjene od 49 tj. 35 su za dva poena bolje od ocjena koje su one imale u prethodnom anketnom periodu.

Jedine druge balkanske zemlje u široj regiji koje su poboljšale svoj rejting su Hrvatska i Rumunija, koje su se obje pomjerile za po jedan poen, sa 40 na 41. Međutim, ocjena Rumunije je najniža do sad dodijeljena nekoj članici EU.

Susjedna Bugarska, koja je zadnji put bila na listi među "slobodnim" zemljama u anketi organizacije Freedom House iz 2003. godine, izgubila je jedan poen svog rejtinga već treću godinu zaredom, da bi ove godine sa ukupnom ocjenom 36.

Pozivajući se na druge međunarodne ankete o slobodi medija, u kojima je Bugarska također ocijenjena lošije nego u prethodnim godinama, Antoaneta Tzoneva, direktorica Instituta za razvoj javne sredine iz Sofije, kazala je da novi rezultat zemlje nije iznenađujući. On je samo potvrdio očigledan negativni trend.

"Medijsko tržište je previše koncentrirano u rukama samo nekoliko zaraćenih grupa, gdje se svaka od njih bori da stekne naklonost vlasti," kazala je ona za SETimes. "Njih ne vode dugoročni interesi i njihove glavne poslovne djelatnosti ne odnose se na medijski sektor. Prema tome, moćne korporacije u ovoj oblasti koriste medije kao instrument za ostvarivanje uticaja."

Povezani članci

Loading

Tzoneva je također dodala da je izvještavanje o određenim temama jednostavno bilo zabranjeno; postojale su cenzura i samocenzura.

"Na kraju dana, umjesto da djeluju kao organizacije za praćenje ljudskih prava, neki mediji su postali male pudlice koje sjede pod nogama vlasti, čekajući svoj odrezak," kazala je ona.

Nova ocjena Albanije od 51 također je za jedan poen lošija u odnosu na prošlu godinu, dok je Srbija skliznula za dva poena na 35. Treću godinu zaredom, BiH ima 48 poena.

Kipar i Grčka, koji se nalaze u zapadnoevropskoj grupi, zajedno sa Turskom i druge 22 zemlje, također su zadržali svoje rezultate od 22 tj. 30. Te dvije zemlje su jedine nacije jugoistočne Evrope među 66 "slobodnih" zemalja u svijetu. Ocjena Turske od 55 za jedan je poen niža nego u 2011.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Reportaža

U izvještaju o ljudskim pravima zapažaju se diskriminacija i zločini iz mržnje u regionuU izvještaju o ljudskim pravima zapažaju se diskriminacija i zločini iz mržnje u regionu

U regionu se nastavljaju kršenja ljudskih prava, kako kaže nedavni izvještaj organizacije Amnesty International.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Vijeće Evrope kaže da postoji dovoljno dokaza o potpori koju stranka Zlatna zora pruža nasilju za njenu zabranu u Grčkoj, ali Atina to odbija. Da li bi Zlatnu zoru trebalo zabraniti?

Da.
Ne.
Ne znam.



Vidi rezultate Dodajte komentar