Poljoprivreda u Crnoj Gori u padu

02/05/2012

Ekonomska kriza pogoršala je već zabrinjavajuće stanje crnogorske poljoprivrede.

Katica Đurović za Southeast European Times iz Podgorice -- 02/05/12

Oko 30% crnogorskih oranica ostaje neobrađeno svake godine. [Katica Đurović /SETimes]

Poljoprivrednici danas predstavljaju oko 3-4% ukupnog broja radno aktivnog stanovništva u Evropi. Na Balkanu, pomak od kolektivnog ili državnog obradivog zemljišta do malih privatnih i iscjepkanih obradivih površina, klimatske promjene i finansijske krize ostavili su velike posljedice po poljoprivrednu proizvodnju i po broj poljoprivrednika.

U Crnoj Gori, porodice koje se već generacijama bave poljoprivredom odlaze s njiva i traže novi način da ostvare prihode.

Cveto Šišević, 55, iz sela Bistrice, u dolini Zete, u blizini Podgorice, provodi svoje prvo proljeće izvan njive. Porodica Šišević se bavi poljoprivredom već decenijama.

Oni su 1960-tih i 1970-tih putovali po cijeloj bivšoj Jugoslaviji i prodavali paradajz i paprike. Čak i tokom 1990-tih, Šiščević i njegova porodica živjeli su dobro, zahvaljujući povrću koje se se prodavalo na tržnicama u Crnoj Gori.

Međutim, u zadnjih par godina, poljoprivreda u Crnoj Gori svjedokom je ogromnog pada, i to u proizvodnji, dobiti i prodaji. Porodica Šišević ostvarila je više gubitaka nego dobiti. Prošle godine, oni nisu mogli pokriti osnovne troškove za sjemena, đubrivo i vodu, te su odlučili da više ne obrađuju zemlju.

"Morali smo baciti na stotine kila povrća, jer ga nismo mogli prodati. Ove godine smo zasadili povrće samo za svoju ličnu upotrebu," izjavio je Šišević za SETimes. Najveći dio od njegovih pet hektara zemlje sad je prazan.

Njegova priča daleko da predstavlja izoliran slučaj. Mnogi poljoprivrednici u Crnoj Gori odustali su od obrade zemlje, odlučivši se mjesto toga za poslove za koje je potrebno manje vremena i novca.

Prema podacima iz 2011. godine, obrađene njive u Crnoj Gori pokrivaju nekih 40% ukupnog obradivog zemljišta u zemlji. Od tog broja, preko 30% obradivih njiva ostaje nezasijano svake godine. Kao rezultat toga, Crna Gora je u 2011. godini uvezla hrane u vrijednosti od preko 400 miliona eura, a izvezla samo 40 miliona eura.

Sličan trend se vidi širom regiona. Do 1989. godine, Rumunija je bila jedan od najvažnijih izvoznika poljoprivrednih proizvoda. Ta zemlja, nekad poznata kao "žitnica Balkana", ima poljoprivredne površine od 14,7 miliona hektara, od čega je 9,3 miliona hektara obradivo. Međutim, prema službenim podacima, čak 1,3 miliona hektara obradivog zemljišta se ne koristi.

Sead Jeleč iz Poljoprivrednog društva Bosne i Hercegovine (BiH) kaže da u BiH ima sve manje obrađenog zemljišta. "Upotreba poljoprivrednog zemljišta je oko 50%. Vlasti nisu učinile ništa da bi se povećala upotreba obradivog zemljišta, i nemaju ni plan za korištenje zemljišnih resursa," izjavio je Jeleč ranije za BiH list Nezavisne novine.

Poljoprivredno zemljište u BiH je već sedam godina konstantno u padu. 2005. godine bilo je 719.000 hektara pooranog zemljišta, 2009. se taj broj smanjio na 692,000 hektara.

S preko 4 miliona hektara obradivog zemljišta (55% ukupne teritorije), Srbija se smatra zemljom s ogromnim potencijalom za poljoprivredu, ali je predzadnja u Evropi po izvozu poljoprivrednih proizvoda.

Ponovno u Crnoj Gori, Zoran Jovović, profesor na Univerzitetu za Biotehnologiju u Podgorici, kaže da za tako nizak stepen kultiviranosti ima nekoliko faktora.

"Glavna karakteristika poljoprivrede i zemljoradnje u Crnoj Gori i u regionu je iscjepkanost zemljišta, što značajno ograničava tu oblast u smislu proizvodnje i dobiti," izjavio je Jovović za SETimes.

Između ostalih razloga, izjavio je Jovović, jesu loša tehnička opremljenost koja dovodi do niske produktivnosti, neregulirano tržište poljoprivrednih proizvoda i klimatske promjene.

U periodu 2006-2007, suša je uništila usjeve. 2010. godine bile su ogromne poplave, a ove godine neviđeno velik snijeg i velike hladnoće.

Pored gubitka usjeva, poljoprivrednici su pretrpjeli štetu i na objektima i infrastrukturi, ali sva šteta nije popravljena niti naknađena.

"Ekonomska kriza je samo pogoršala situaciju. Mnogi poljoprivrednici imaju bankovne kredite, a nemaju dobiti od koje bi otplaćivali dugove. Ono što zaista zabrinjava je što poljoprivrednici nemaju volje, želje niti motivacije da nastave s proizvodnjom hrane," izjavio je Jovović.

Ranko Šišević, Cvetin rođak, jedan je od malog broja preostalih poljoprivrednika na selu. I on je prošle godine imao gubitke, ali želi još jednom pokušati. "Naši djedovi su zasijali ove njive. Ne mogu ih gledati prazne i pune korova," kaže Šišević za SETimes.

Prema riječima Šiševića, ministarstvo poljoprivrede bi trebalo finansijski pomoći zemljoradnicima. Ipak, u većini zemalja u regionu budžet za poljoprivredu je mali. Prema podacima crnogorske Privredne komore, agro-budžet za 2012. godinu iznosi 21 milion eura.

U BiH, poljoprivredni budžet za prošlu godinu bio je 39 miliona eura, umjesto planiranih 57 miliona. U Srbiji, odvajanje u 2012. za poljoprivredu iznosi 2,5% ukupnog budžeta.

Povezani članci

Jedna od mogućnosti koju poljoprivrednici imaju su IPA sredstva EU, ali mnogi poljoprivrednici još uvijek imaju rezerve prema toj zamisli.

"Pokrenuli smo projekat MIDAS, koji za cilj ima obučiti poljoprivrednike kako da se prijave za sredstva u okviru programa IPA. Do sad smo imali 780 prijava -- odobreno ih je 300. Vrijednost tih prijava je oko 20 miliona eura. S tim novcem, poljoprivrednici mogu poboljšati opremu i investirati u zemljište," izjavio je za SETimes crnogorski ministar poljoprivrede Tarzan Milošević.

"Imamo zemljište za obradu, imamo ljude koji su to radili cijeli svoj život, a sad imamo mogućnost da dobijemo novac. Na nama je da razmotrimo mogućnosti u poljoprivredi," izjavio je Milošević.

Za mnoge poljoprivrednike iz doline Zete međutim je već prekasno. Nekad plodne njive pretvorene su u stambene zone gdje niču kuće, a ne povrće.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.