Region čeka dug put u procesuiranju ratnih zločina

26/04/2012

Različiti domaći sudovi procesuirali su samo oko 20% ratnih zločina.

Linda Karadaku za Southeast European Times iz Prištine -- 26/04/12

photo

ICTY je vodio 126 suđenja za ratne zločine. [ICTY]

Dok Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zaključuje svoja zadnja suđenja, veliki broj predmeta ratnih zločina ostaje na domaćim sudovima zemalja u regionu.

Od ukupno 161 osobe protiv koliko je tribunal podigao optužnicu, nijedna nije na slobodi. Zaključeni su postupci za 126 optuženog, a u toku su za njih još 35, izjavila je za SETimes Nerma Jelašić, glasnogovornica ICTY-ja. Zadnja dva bjegunca, Ratko Mladić i Goran Hadžić, uhapšeni su i prebačeni u Hag prošlog ljeta.

"Suđenje Mladiću treba po planu početi 14. maja. Ovirni datum za početak suđenja Hadžiću je 16. oktobar," potvrdila je Jelašićeva.

U Hrvatskoj, Vesna Terselić, direktorica Centra Documenta, kaže za SETimes da baza podataka u uredu državnog tužioca sadrži informacije o 490 zločina.

"U oktobru 2011, ured državnog tužioca u Hrvatskoj imao je informacije o počiniocima u 316 zločina. U 174 zločina, počinioci su još uvijek nepoznati," kaže Terselićeva.

Od 316 zločina u kojima su počinioci identificirani, 103 je riješeno. "Od 490 zabilježenih zločina, samo 1/5 zločina [21%] je u cjelini riješeno," dodaje ona.

Prema podacima ureda državnog tužiouca , krivični postupci pokrenuti su protiv 3.432 lica, a osuđeno ih je ukupno 554.

"Većina ukupnog broja lica kojima je izrečena pravosnažna presuda osuđena je u odsutnosti," kaže Terselićeva.

Ona kaže da čak i da su kapaciteti tužilaštava i sudova veći, pa čak i da je posvećenost poslu u smislu procesuiranja svih ratnih zločina veća, šanse da se sudi svim direktnim počiniocima i svima onima odgovornima za zločine vrlo su male.

Isto važi i u drugim zemljama.

Elma Demir iz Asocijacije demokratskih inicijativa (ADI) u Bosni i Hercegovini (BiH), kaže da su u periodu od 2005. do 2010, sudovi u BiH donijeli 287 odluka u predmetima ratnih zločina.

Demirova za SETimes kaže da su tužioci okončali 1.936 suđenja za ratne zločine u periodu od 2006. do 2010, od ukupno 7.986 predmeta.

"Da bi se jedan predmet okončao, treba nekoliko godina. To pruža žrtvama i građanima općenito osjećaj nezadovoljstva," kaže Demirova za SETimes.

Značajan protok vremena utječe na proces: mnogi svjedoci su umrli, mnogi svjedoci zaboravili su događanja, a mnogi od njih nisu spremni svjedočiti, kaže Terselićeva.

Bekim Blakaj, izvršni direktor Centra za humanitarno pravo na Kosovu, kaže da ratni zločini ne zastarijevaju, nego kako vrijeme prolazi, postaje sve teže pronaći i prikupiti činjenice i dokaze.

"Problem je da se ne procesuiranjem ratnih zločina na sudovima stvara kultura nekažnjivosti," izjavio je Blakaj za SETimes.

Terselićeva kaže da je saradnja među pravosudnim organima regiona od osnovne važnosti da bi se pred lice pravde izvelo što je više počinilaca moguće.

Povezani članci

Loading

Ona naglašava rezultate saradnje između Hrvatske i Srbije. Tokom zadnjih nekoliko godijna, desetorici pripadnika srpskih paravojnih formacija izrečene su pravosnžne presude u Srbiji, na suđenjima za koja je dokaze proslijedio hrvatski ured državnog tužioca.

Bilo je i pokušaja da se osnuju regionalna tijela. Među njima je i inicijativa za uspostavu Regionalne komisije za istinu (RECOM), koju je u maju 2008. u Podgorici pokrenula Nataša Kandić iz Centra za humanitarno pravo Srbije. Projektom se ima za cilj ustanoviti činjenice o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, i on se smatra velikom regionalnom inicijativom po tom pitanju.

Jelašićeva priznaje da je čak i za ICTY saradnja sa zemljama bivše Jugoslavije bila posebno teška na početku, kad se radilo o hapšenju traženih pojedinaca.

Bilo je lakše u BiH, jer se tribunal mogao osloniti na podršku međunarodnih trupa na terenu u smislu hapšenja optuženih, kaže ona. "U Srbiji i Hrvatskoj međutim, bili su potrebni pažljivi pregovori i mnogo pritiska od strane međunarodne zajednice kako bi se osigurao pristup materijalima i bjeguncima."

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Reportaža

U izvještaju o ljudskim pravima zapažaju se diskriminacija i zločini iz mržnje u regionuU izvještaju o ljudskim pravima zapažaju se diskriminacija i zločini iz mržnje u regionu

U regionu se nastavljaju kršenja ljudskih prava, kako kaže nedavni izvještaj organizacije Amnesty International.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Vijeće Evrope kaže da postoji dovoljno dokaza o potpori koju stranka Zlatna zora pruža nasilju za njenu zabranu u Grčkoj, ali Atina to odbija. Da li bi Zlatnu zoru trebalo zabraniti?

Da.
Ne.
Ne znam.



Vidi rezultate Dodajte komentar