Proljetni praznici omogućili nekim radnicima dodatni odmor

20/04/2012

Bugari će ove godine uživati u ukupno šest četverodnevnih vikenda, u okviru prakse kojom se u zemlji spajaju javni praznici s vikendima. Slični scenariji postoje i drugdje u regionu.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 20/04/12

Bugari uživaju u toplom proljetnom vremenu i nastavku praznika u podnožju planine Vitoša, u predgrađu Sofije. [Reuters]

Spajanje službenih ili javnih praznika, kad oni padaju na radni dan, sa vikendima učestala je stvar u mnogim zemljama, ali tu praksu ne slijede strogo i neke kompanije privatnog sektora u jugoistočnoj Evropi, što stvara razlike između nekih zaposlenika u privatnom i onih u javnom sektoru.

Ove godine, Bugari imaju možda rijetku šansu u drugim zemljama da iskoriste ukupno šest četverodnevnih vikenda -- dva u aprilu, po jedan u maju i septembru, te dva preostala oko Božića i Nove godine.

Jedva dvije sedmice nakon praznika za pravoslavni Vaskrs -- od 13. aprila (Veliki petak) do 16. aprila (Uskršnji ponedjeljak) ove godine -- građani u Bugarskoj, zemlji s najnižom produktivnošću u okviru EU, slavit će 1. maja Dan rada. Pošto on pada na utorak, vlada je odlučila da će 30. april (ponedjeljak) biti neradni dan, koji će se odraditi u subotu (21. aprila).

Dok praksa produženih vikenda može biti korisna za turistički sektor, na primjer, ona ima negativnog utjecaja na ekonomiju u cjelini, izvještava 10. aprila najveća privatna televizijska stanica u Bugarskoj bTV. Dajući navode iz analize Centra za proučavanje demokratije (CSD), sofijskog trusta mozgova, ona navodi proizvodnju, bankarstvo i određene trgovinske branše kao "najveće gubitnike" od dva produžena vikenda u aprilu. Eksperti CSD-a procjenjuju da će gubici koje će bugarska ekonomija pretrpjeti samo zbog ovog mjeseca iznositi ukupno čak 100 miliona eura.

"Kompanije suočene s rokovima za izvršenje ugovora i narudžbi bit će veliki gubitnici ako ne budu uspjele realizirati svoje ugovore na vrijeme i morat će plaćati kazne," izjavio je za bTV Tsvetan Simeonov iz Bugarske privredne i industrijske komore. "Oni koji izgube klijenta ili tržište zbog praznika" bit će pogođeni i više.

Po zakonu, poslodavci moraju plaćati radnike za prekovremeni rad ako od njih zatraže da rade na javni praznik, što nažalost mnoge kompanije u vrijeme krize ne mogu priuštiti. One koje se boje da bi mogle izgubiti klijente međutim radije ostaju otvorene.

"Promet je opao," izjavila je Rositsa Kurteva, koja sa svojom sestrom vodi cvjećarsku radnju u obično prometnoj ulici u Sofiji, za SETimes na Vaskršnji ponedjeljak, kad se mnogi od stanovnika glavnog grada još nisu bili vratili kući sa svog četverodnevnog odmora.

Dalje niz ulicu, Tsvetelina Ivanova, prodavačica u radnji pakirane robe, poput čajeva, kafe i keksa, izgleda jednako sumorno.

"Sofija je prazna, pa nema klijenata," izjavila je ona za SETimes na pitanje ima li puno posla tokom praznika. "Loše je. Vrlo je loše."

Kako bi spriječile saobraćajne gužve na zadnji dan praznika, vlasti su odlučile na Vaskršnji ponedjeljak zatvoriti autoceste za kamione, otežavši time posao auto-prijevoznicima.

"Dosta mi je ovog zatvaranja cesta zadnjih godina. Ako ćemo biti populistička zemlja, oni [vlada] to trebaju reći," izjavio je za SETimes Krassimir Lalov, zamjenik predsjedavajućeg Nacionalne asocijacije cestovnih prijevoznika Bugarske. "Pogledajte sve normalne zemlje -- tamo nema spajanja praznika. Zato ljudi tamo imaju novca da kupe stvari."

Međutim, spajanje ili premošćivanje praznika s vikendima česta je praksa u rumunskim državnim kompanijama i u državnoj upravi, gdje lični rezultati ne predstavljaju kriterij. Međutim, trgovinski centri su, na primjer, otvoreni drugog dana javnog praznika.

"Sa mog stanovišta, imamo previše slobodnih dana, posebno ako su oni u sred sedmice. Proizvodna aktivnost vam se blokira, neke od kompanija rade, neke ne," kaže za SETimes Alexandru Maineci, vlasnik Promo Marketinga, koji proizvodi reklamne materijale. "Plaćeni odmor od 21 dana znači skoro mjesec dana; ima kompanija koje će zatvoriti vrata mjesec dana. Ako je jedna od tih kompanija vaš jedini dobavljač, jednomjesečni odmor može dovesti do ogromnih problema s dobavljanjem proizvodnih materijala."

Još 2006. godine, Makedonija je odustala od te prakse premošćivanja javnih praznika, koji na primjer padaju u utorak, s prethodnim vikendom. Po sadašnjem modelu, koji se koristi i na Kosovu i u Srbiji, kad državni praznik pada na nedjelju, onda će naredni dan (ponedjeljak) biti neradni dan. Kao i drugdje u regionu, tu politiku slijede državne kompanije, državna uprava i banke, ali ne uvijek i kompanije u privatnom sektoru.

Tako su na primjer samoposluge otvorene redovno skoro svakog praznika, iako na skraćeno radno vrijeme. Međutim, kompanije iz privatnog sektora, koje ne mogu plaćati radnicima takozvanu naknadu za odmor koja se traži po zakonu, više im vole dati dan odsustva.

U Srbiji, pitanje produženih praznika često izaziva debate po pitanju toga da li ekonomija trpi gubitke zbog tih dodatnih neradnih dana. Srbijanski savez poslodavaca nedavno je izračunao da jedan neradni dan zemlju košta oko 12 miliona eura.

Ekonomista i investicioni konsultant Milan Kovačević smatra da nije sve "crno-bijelo", te tvrdi da postoje zemlje ekonomski razvijenije od Srbije koje imaju više neradnih dana.

"Smanjenim brojem praznika može se unaprijediti poslovanje privatnih kompanija, jer one mogu bolje koristiti kapacitete, uz što manje troškove. Međutim, ne bi trebalo zaboraviti na prava radnika na slobodno vrijeme i proslavu praznika," izjavio je Kovačević za SETimes. "Što se tiče javne uprave, mislim da mi generalno nje imamo previše i da bi se trebale ostvariti uštede angažiranjem za praznike samo onih koji moraju raditi, tako da se ne plaćaju dodatni troškovi."

Prodavac Marko Prodanović, 47, kaže da su radnička prava u Srbiji krajnje ugrožena i da bi bilo nesavjesno lišiti radnike prava na proslavu praznika.

"Tokom cijele godine mi radimo za niske plaće i ne znamo hoćemo li sutra biti otpušteni. Ako nam ne budu dali da slavimo praznike, onda ćemo imati pravo robovlasništvo," izjavio je Prodanović za SETimes. "Država i zaposlenici trebali bi pronaći bolji način za povećanje proizvodnje i uštedu novca, bez prelamanja po leđima radnika."

Kosovo ima 12 službenih praznika i osam memorijalnih dana. Kosovski dnevnik Bota Sot u novembru prošle godine izvještava da, ako se u obzir uzmu vikendi u toku godine i službeni praznici, stanovnici Kosova imaju preko 110 slobodnih dana tokom 365 dana u godini, što znači oko 30% godine.

Ramadan Ilazi, suosnivač kosovskog pokreta "Fol" (Progovori), kaže za SETimes da je prevelik broj službenih praznika najmanji problem.

Povezani članci

"To nije razlog da se javna uprava i sistem okarakteriziraju hroničnim nemarom i neprofesionalnošću," kaže on.

Praksa spajanja praznika u Albaniji je unešto različita. Po Zakonu o radu te zemlje, ako neki od nacionalnih praznika pada na subotu ili nedjelju, taj dan se odlaže do prvog narednog radnog dana. U slučaju da dva uzastopna nacionalna praznika, poput Dana zastave i nezavisnosti 28. novembra i Dana oslobođenja 29. novembra, padaju na subotu i nedjelju, onda će naredni ponedjeljak i utorak biti neradni dani. Taj plan se slijedi samo u privatnom sektoru, ali mnoge male i srednje kompanije ne plaćaju radnicima prekovremeni rad, kako se zahtijeva po zakonu.

Za radnike u javnom sektoru stanje se izmijenilo usvajanjem amandmana na zakon o nacionalnim praznicima u februaru 2010, kad su za njih ukinute odredbe o odlaganju praznika koji pada za vikend do narednog radnog dana.

Svoj prilog za ovaj izvještaj dali su dopisnici SETimesa Linda Karadaku iz Prištine, Jonilda Koci iz Tirane, Marina Stojanovska iz Skoplja, Gabriel Petrescu iz Bukurešta i Bojana Milovanović iz Beograda.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.