Gorancima na Kosovu i u Albaniji ponuđeno bugarsko državljanstvo
16/04/2012
Bugarska nudi državljanstvo i materijalne beneficije pripadnicima goranske zajednice u, kako to neki zovu, koraku unazad u politiku iz 19. stoljeća.
Linda Karadaku za Southeast European Times iz Prištine -- 16/04/12
 Bugarska nudi državljanstvo zajednici Goranaca. [Reuters] |
Bugarska intenzivira napore na davanju državljanstva, školarina i drugih beneficija siromaštvom pogođenoj goranskoj zajednici na Kosovu i u Albaniji, ali kritičari kažu da ta zemlja zloupotrebljava svoj status članice EU kako bi podstakla dugogodišnju asimilacijsku politiku drugih etničkih skupina.
Goranci, koji su većinom muslimani i izjašnjavaju se kao Makedonci, žive u 18 sela u regionu Gore, kao i u susjednim oblastima Župa i Prespa, na graničnoj zoni između Albanije, Makedonije i Kosova.
"Oni [bugarski predstavnici] obično dolaze svakih par mjeseci. Očekuje se da će oni naredni put doći u Goru početkom maja," izjavio je Avnija Rahte, predsjednik Udruženja makedonskih Goranaca.
Rahte je pojasnio da Bugari, u pratnji advokata, pokušavaju uvjeriti Gorance po pitanju prednosti bugarskog državljanstva, uključujući i mogućnost zapošljavanja u zemljama EU, kao i besplatnog školovanja u Sofiji i Plovdivu.
Sve što Goranci trebaju učiniti je da potpišu dokumente u kojima se izjašnjavaju da imaju bugarsko porijeklo i da su Bugari, kaže on.
Ustavom Bugarske predviđa se mogućnost da pojedinci steknu bugarsko državljanstvo "olakšanom procedurom", uspostavljenom u zakonu o državljanstvu zemlje.
Agencija za Bugare u inostranstvu, koja organizira te posjete, postavila je na svoj internet portal strateški dokument za 2010. godinu u kom se pojašnjavaju politički ciljevi u smislu ujedinjavanja svih Bugara u regionu i povećanja stope nataliteta te nacije, koja je u strmoglavom padu.
Prošle godine je bugarsko državljanstvo dobilo preko 16.000 Makedonaca, uz skoro 2.000 Ukrajinaca i 1.000 Srba, ali samo šest građana Kosova, prema podacima te Agencije.
"Skoro 1.500 stanovnika Gore, Župe i Prespe dobilo je bugarsko državljanstvo," izjavio je za SETimes Gezim Kurti, šef udruženja Bugara u Albaniji.
Bugarski akademik Antoinette Primatarova u članku ranije ove godine kaže da je premijer Boyko Borissov željan udahnuti novi život u Bismarckovu izjavu da su Bugari "Prusi Balkana."
"[Ta fraza ne] implicira kako Borissov prisvaja posebnu ulogu za Bugare na Balkanu," izjavila je Primatarova za SETimes, nego je to šala u odnosu na poziciju Bugarske u okviru EU.
Međutim, ne slažu se svi. Bugarska koristi to što je članica EU kako bi nastavila svoju politiku asimilacije iz 19. stoljeća nad Makedoncima i drugima, kako kaže Todor Petrov, predsjednik Svjetskog makedonskog kongresa.
Petrov je pojasnio da su Goranci tradicionalno meta, te da se pretvaraju u Srbe, Bugare i Grke, ako su kršćani, ili u Albance, Turke ili Bošnjake, ako su muslimani.
"Ovaj put Bugarska koristi 'pasošku politiku' pored već davno provjerenih materijalnih beneficija, usmjerenih na neke od najsiromašnijih naroda Balkana," izjavio je Petrov za SETimes.
Kosovski eksperti kažu da bugarska zajednica nije ni postojala do nedavno, kad je nekolicina Goranaca počela primati bugarsko državljanstvo.
"Na Kosovu nema bugarske manjine," izjavio je za SETimes Adrian Zeqiri, direktor ECMI-ja, glavne nevladine organizacije na Kosovu koja radi na pitanjima manjina.
Bugarsku manjinu ne priznaju ni ustav Kosova, niti njegov zakon o zajednicama, a niti Albanija.
Ipak, ta bugarska politika obnovila je raspravu o porijeklu i identitetu Goranaca.
"[Oni imaju] krizu identiteta zbog historije i političkih prilika," izjavio je za SETimes Fitim Spahiu iz Centra za istraživanja i društvene studije u Dragašu, u oblasti Gore.
Neki Goranci žestoko se protive toj karakterizaciji.
"Goru nastanjuju isključivo Makedonci koji žive većinom u graničnoj zoni između Kosova i Makedonije. U Gori i Župi ima 30.000 Makedonaca," izjavio je za SETimes Ismail Bojda, jedan od lidera Demokratske partije Makedonaca, sa sjedištem u Gori.
Goranski predstavnici poslali su u novembru prošle godine službeni dopis kosovskoj vladi da u ustavu budu navedeni kao makedonska manjina; oni kažu kako očekuju pozitivan odgovor.
Makedonija je prošle godine zajednici kosovskih Goranaca obezbijedila 15.000 državljanstava, kao i dodatnih 6.000 Gorancima koji sad žive u Makedoniji.
Pored toga, dvojica Makedonaca iz Gore sad će biti u konsultativnom vijeću za manjine, koje se trenutno formira u Prištini. U radu tog vijeća učestvovat će i Crnogorci, Romi, Egipćani, Vlasi i Hrvati.
Svoj prilog za ovaj izvještaj dala je dopisnica SETimesa Svetla Dimitrova iz Sofije.
Pošaljite e-poštu prijatelju
Verzija za štampanje 
Reportaža
Tekući napori političkih stranaka i nevladinih organizacija doprinose u poticanju mirne transformacije.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu