Predsjedničko pomilovanje u centru pažnje u Bugarskoj

15/03/2012

Ogroman broj korisnika u Bugarskoj je pomilovan, tek nekoliko sedmica pred predsjedničke izbore.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije -- 15/03/12

Bugarski predsjednik Rosen Plevneliev dao je potpredsjednici Margariti Popovoj ovlast za davanje pomilovanja nakon što su njih dvoje 22. januara stupili na dužnost. [Reuters]

Bugarska potpredsjednica Margarita Popova obavezala se početkom marta da će davati pomilovanja za osuđene kriminalce tek nakon temeljitog razmatranja svakog predmeta, obećavši i da će osigurati punu transparentnost svake takve donesene odluke.

Ona je to obećanje dala u svjetlu kontroverze do koje je dovela prethodna uprava, koja je pomilovala ukupno 533 osuđenih kriminalaca u okviru svog mandata na vlasti, koji je završio u januaru 2012.

Ustavom se predsjedniku daje ovlast za izvršenje milosti, ali se šefu države i omogućava da tu i neke druge nadležnosti delegira potpredsjedniku.

U skladu s tom odredbom, predsjednik Rosen Plevneliev povjerio je Popovoj ovlast da može puštati ljude na slobodu nakon što su njih dvoje 22. januara stupili na funkcije. Njegov prethodnik Georgi Parvanov učinio je to isto 2002, kad je tu dužnost ustupio svom potpredsjedniku Angelu Marinu.

Uspostavljen je parlamentarni komitet koji će utvrđivati legitimitet dekreta o pomilovanju koje je Marin izdao u drugom mandatu na vlasti.

"Pomilovanje je akt dobrote i velikodušnosti sa strane šefa države, a ravnoteža između ljudskosti i pravde vrlo je tanka," izjavila je Popova za medije.

Kao ranija ministrica pravde, ona je novinarima saopćila i da je to petočlano tijelo već proučilo oko 80 od ukupno 380 molbi za pomilovanje podnesenih toj instituciji zadnjih mjeseci. Svi razmatrani zahtjevi su odbačeni, izjavila je potpredsjednica.

Pomilovanje teških kriminalaca od strane institucije predsjednika nije privlačilo mnogo pažnje do augusta prošle godine, kad je sofijski dnevnik Sega izvijestio da je Marin od 2002. pomilovao ukupno 431 kriminalaca.

Skoro polovina njih bili su osuđeni za teške zločine, poput ubistva i silovanja, izvijestio je taj dnevnik, na osnovu informacija obezbijeđenih iz odjela za izvršenje sankcija u okviru ministarstva pravde. Zvaničnici su odbili prikazati imena pomilovanih, navodeći kao razlog zakon o zaštiti osobnih podataka.

Broj pomilovanja objavljen je devet sedmica pred izbore 23. oktobra za Parvanovljevog nasljednika.

Ta kontroverza isplivala je ponovno na površinu početkom ove godine, kad je postalo jasno da bivši predsjednik nije izdao novi dekret kojim bi neke od svojih ovlasti delegirao zamjeniku na početku njihovog drugog mandata na vlasti u januaru 2006.

Prošlog mjeseca je formiran 13-člani privremeni parlamentarni istražni komitet za utvrđivanje legitimiteta Marinovih odluka o pomilovanju, i u tom roku on je odobravao i zahtjeve za davanje bugarskog državljanstva.

Obraćajući se novinarima na pres-konferenciji 23. februara, bivši potpredsjednik izjavio je da je pomilovao ukupno 533 kriminalca i odbacio zahtjeve još 7.900 drugih osuđenih prekršilaca u tih deset godina do januara 2012. Među onima koje je oslobodio kazne bilo je 233 lica proglašena krivim za ubistvo i 74 drugih, zatvorenih radi umiješanosti u kriminal vezan za droge, izjavio je Marin.

Nedavno je postalo jasno da je on pomilovao 49 kriminalaca, ignoriravši to što je komitet za pomilovanja odbacio njihove zahtjeve, te da je 77 od njih ukupno 533 pušteno na slobodu odmah nakon Marinovog dekreta. Međutim, 13 njih počinilo je nove teške zločine i uskoro nakon toga ponovno poslano u zatvor, saopćio je, kako se izvještava, početkom marta privremenom parlamentarnom komitetu Mitko Dimitrov, šef odjela za izvršenje sankcija pri ministarstvu pravde.

"Ja ne mogu komentirati o tome da li je broj pomilovanih kriminalaca veliki ili mali, jer nema temelja za poređenje," izjavio je za SETimes Borislav Tsekov, šef sofijskog trusta mozgova Institut za modernu politiku. "Više su ovdje u pitanju zabrinutosti po pitanju kriterija po kojima su te odluke donošene, s obzirom na sumnje da svi (osuđenici) nisu pomilovani na osnovu nekih socijalnih ili zdravstvenih okolnosti."

Povezani članci

"Svi se mi sjećamo slučaja Tsvetelina Kuncheva," dodao je on, pozivajući se na lidera stranke Euroroma i bivšeg poslanika u parlamentu, za koga se također jedinog javno zna da ga je Marin pomilovao.

To je bila čisto politički motivirana odluka, izjavio je Tsekov, odražavajući rašireno mišljenje u Bugarskoj po pitanju puštanja romskog lidera iz zatvora 2005. godine, pred predsjedničke izbore naredne godine. Nepostojanje transparentnosti oko predsjedničkih pomilovanja samo potpiruje sumnje, naglašava on.

Kunchev i njegova stranka otvoreno su podržali Parvanova u njegovoj kandidaturi za reizbor u drugi mandat 2006. godine.

"To je nečuveno i sramotno kako lako kriminalci dobivaju pomilovanje," kaže za SETimes 67-godišnja Lilly Stoilova, penzionerka iz Sofije, koja je opljačkana dok se prošlog mjeseca vozila u prenatrpanom tramvaju. "Zašto ih puštaju na slobodu? Tako da mogu počiniti nove zločine?"

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.