"Danom drveća" u Makedoniji podstiče se ekološka osviještenost i regionalna saradnja

25/11/2011

Nova inicijativa usmjerena prema kreiranju i zaštiti šuma, kao i ujedinjenju naroda, ubrzano postaje balkanska vježba u polju saradnje.

Miško Taleski za Southeast European Times iz Skoplja -- 25/11/11

photo

Makedonci su proslavili Dan drveća sadnjom skoro šest miliona stabala. [Miško Taleski/SETimes]

Građani su zasadili skoro šest miliona stabala na preko 400 lokacija širom Makedonije, u sklopu akcije "Dan drveća -- zasadi svoju budućnost", u srijedu (23. novembra). Učestvovalo je približno 250.000 ljudi.

Međunarodno renomirani operni pjevač Boris Trajanov, koji je osnovao Dan drveća, izjavio je za SETimes da je taj događaj stekao takvu popularnost da u narednim godinama veoma lako može postati panevropski, te, nada se on, i globalni ekološki praznik.

"Ovaj projekat povećava nivo svijesti, tako da građani djeluju kako bi dugoročno zaštitili i poboljšali okoliš sadnjom i njegom stabala. Također omogućava Makedoniji da napravi, zasada, simbolične korake ka zbližavanju balkanskih i drugih naroda," rekao je Trajanov.

On je objasnio da je došao na tu ideju nakon što bio svjedok katastrofalnih požara u Makedoniji i regionu u 2006. i 2007. godini. Ganut apokaliptičnim scenama, spontano je izjavio za medije da bi trebalo proglasiti dan žalosti zbog desetkovanih šuma i uputio apel za masovno pošumljavanje "ogoljelih" brda i dolina.

Ta izjava je potaknula i probudila mnoge, koji su pokušali da stupe u kontakt s njim. Uskoro je Trajanov osnovao građansku inicijativu, udruženje, sa sve većom mrežom pristalica. "Ali umjesto dana žalosti, osnovali smo dan radosti za nove i buduće šume," izjavio je on.

Demokratska obnova Makedonije (DOM), stranka zelenih u vladajućoj koaliciji, podržava te i slične inicijative zbog toga što doprinose osiguravanju sigurnije budućnosti za okoliš i ljude.

"Znajući da jedno desetogodišnje stablo proizvede dnevnu količinu kisika dovoljnu za jednu osobu, svjesni smo da je sadnja novih stabla više nego neophodna," izjavila je za SETimes predsjednica DOM-a Ljiljana Popovska.

Popovska je kazala da DOM želi vidjeti proširenje ove inicijative na gradove u kojima je veća koncentracija ljudi i zagađenja.

Prošle godine, na konferenciji o klimatskim promjenama održanoj u Kopenhagenu, zemlje Balkana prihvatile su prijedlog Makedonije da Dan drveća pretvore u regionalni projekat.

"Šest balkanskih država složile su se da zajednički organizuju Dan drveća kao 'Balkanski Dan drveća'. To će stvoriti sliku jednog drugačijeg, pozitivnijeg Balkana. Umjesto povezivanja konfliktom, region će biti poznat kao lider u sadnji drveća, branilac ekosistema, izjavio je Trajanov.

Prije odluke iz Kopenhagena, 30. marta, pošumljavanje je vršeno u 14 pograničnih područja Makedonije, uključujući i općine Peškopeja u Albaniji, Polikastro i Aksiopoli u Grčkoj, te Strumjani i Kustendil u Bugarskoj.

Pošumljavanje u Makedoniji obavlja javna kompanija "Makedonske šume", i ona je Dan drveća uključila u svoj akcioni plan. Ove godine, kompanija proslavlja odluku UN-a da se putem Dana drveća 2011. godina proglasi Međunarodnom godinom šuma.

"Od već zasađenih 38 miliona stabala, preko 65% se primilo -- što je sjajan procenat u pošumljavanju. Po evropskim standardima, uspješnim se smatra prosjek od 35%. U prvim godinama, sadnja je imala slabiji procenat uspješnosti, ali sada imamo sveobuhvatan pristup i ostvarujemo bolji kvalitet," izjavio je za SETimes direktor kompanije Makedonske šume Žarko Karadžoski.

Karadžoski je objasnio da vlasti u Makedoniji planiraju izvoziti stabla spremna za sadnju u zemlje regiona, iz razloga što mnoge od njih nemaju dovoljnu količinu sjemena i drugog potrebnog sadnog materijala.

"Makedonske šume posjeduju dovoljno materijala šumskog drveća i spremne su da pomognu drugim zemljama, prije svega Kosovu i Bugarskoj, da doprinesu u oživljavanju ovog projekta. Ipak, zemlje bi prvo trebale riješiti to pitanje zakonskim putem, u skladu sa uspostavljenim praksama uzajamne saradnje," izjavio je Karadžoski.

Povezani članci

Loading

Vlasti procjenjuju da su građani zasadili 44 miliona stabala, uključujući i posljednji Dan drveća.

Makedonija tretira svoje šume kao nacionalno blago i nasljeđe zaštićeno ustavom. Zemlja je potpisala i ratifikovala brojne međunarodne sporazume i konvencije koji se odnose na šumski sektor.

Iako je zamišljen i organizovan od strane civilnog sektora, Dan drveća kontinuirano podržavaju i makedonske vlasti, uključujući sva ministarstva, Agenciju za lokalnu samoupravu, općine i javnu kompaniju Makedonske šume.

Ove godine, ambasadori koji obavljaju funkcije u Makedoniji također su učestvovali u Danu drveća.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Reportaža

Ekstremisti iskorištavaju siromaštvo i mlade u svojim naporima na regrutiranjuEkstremisti iskorištavaju siromaštvo i mlade u svojim naporima na regrutiranju

Ekonomske prilike i obrazovanje neophodna su sredstva u zaustavljanju širenja ekstremizma među mladima.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hoće li se stvaranjem uslova za snažnije ekonomsko tržište na Balkanu unaprijediti proces pomirenja u regionu?

Da
Ne
Ne znam



Vidi rezultate Dodajte komentar