EK traži veće ovlasti nad članicama eurozone

25/11/2011

Evropska komisija predstavila je paket novih mjera koje bi joj, između ostalog, omogućile da detaljnije prati finansije zemalja eurozone.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times -- 25/11/11

Beskućnica prosi na ulici u Atini. Dvije nove uredbe EK imaju za cilj razrješavanje finansijskih poteškoća u zemljama eurozone. [Reuters]

Evropska komisija (EK) je u srijedu (23. novembra) na stol iznijela dvije nove uredbe, kojima će se pojačati njene ovlasti nad nacionalnim budžetima 17 članica eurozone i omogućiti joj da ojača svoj nadzor nad članicama koje se suočavaju s ozbiljnim finansijskim poteškoćama.

One su bile u sklopu paketa usmjerenog na rješavanje krize u eurozoni, koji uključuje i pregled godišnjeg rasta kojim se utvrđuju ekonomski prioriteti EU za 2012. te plan sa tri opcije za uvođenje zajedničkih evropskih "obveznica stabilnosti".

"Da bi se vratile rastu, države-članice [EU] trebaju povećati svoj ulog kad se radi o ostvarivanju njihovih obaveza u smislu strukturalnih reformi, kao i prigrliti dublje integracije u odnosu na eurozonu," izjavio je predsjednik EK Jose Manuel Barroso.

"Ciljevi koji vode taj paket -- ekonomski rast, finansijska stabilnost, budžetska disciplina -- međusobno su povezani," dodao je on na zajedničkoj novinskoj konferenciji s evropskim povjerenikom za ekonomske i monetarne poslove Ollijem Rehnom. "Svi su nam oni potrebni ako želimo izaći iz trenutne vanredne situacije, ka Evropi u kojoj je solidarnost izbalansirana pojačanom odgovornošću."

Prema jednoj od dvije nove uredbe koje je je ona predložila, zemlje eurozone trebale bi prvo Komisiji i Eurogrupi, a zatim svojim parlamentima, dostavljati nacrt svog budžeta za narednu godinu. One bi to trebale uraditi najkasnije do 15. oktobra, kad moraju objaviti svoje budžetske planove za naredni 12-mjesečni period.

Drugom zakonodavnom mjerom bi se EK omogućilo da nacije eurozone koje prolaze kroz teške finansijske probleme ili primaju pomoć od drugih u zoni postavi u svoj fond spasa, Evropski program za finansijsku stabilnost, ili u okvir programa za finansijski spas sa MMF-om, uz pojačan nadzor.

Zamisao o emisiji zajedničkih evropskih obveznica kao jednog od sredstava za ublažavanje dužničke krize u eurozoni iznesena je ranije u toku godine. EK je pokrenula raspravu o tom pitanju u srijedu, Zelenim papirom na 38 stranica, u kom se nudi detaljna analiza triju opcija za potpunu ili djelimičnu zamjenu nacionalnih obveznica obveznicama stabilnosti, uz podršku svih 17 zemalja u evropskom klubu. Konačna odluka se očekuje nakon širokih konsultacija sa svim relevantnim interesnim grupama, koje se trebaju zaključiti 8. januara.

Ideju o zajedničkim evropskim obveznicama odbacila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u srijedu ponovila svoje protivljenje. Ona se također opire pozivima na proširenje uloge Evropske centralne banke (ECB) u naporima na izlaženju na kraj s dužničkom krizom.

"Krajnje je problematično, mogu reći i neprikladno, to što se Komisija sad fokusira na prijedloge o euro-obveznicama u različitim formama," izjavila je, kako se navodi, Merkelova u komentarima u njemačkom parlamentu.

Na aukciji istoga dana, Njemačka je uspjela prodati desetogodišnjih vrijednosnih papira u vrijednosti od samo 3,9 milijardi eura, od ukupno 6 milijardi eura koliko je ponudila na berzi. Taj pad izazvao je zabrinutosti da ni ta evropska supersila vjerovatno neće izbjeći ožiljke od krize. Nedavno su porasle i prijetnje da bi Francuska, druga po veličini ekonomija u eurozoni od 17 članica, mogla izgubiti svoj kreditni rejting trostruko A.

"S produbljivanjem krize na jučerašnjoj aukciji obveznica, strgnut je veo s politike zbrkanosti koju zagovara Merkelova," izjavio je, kako navodi Bloomberg, Sebastian Dullien, viši saradnik pri Evropskom vijeću za vanjske odnose u Berlinu, u jednom telefonskom intervjuu od četvrtka. "To nas samo približava kraju igre: ili raspad eura ili euro-obveznice. Strategija je propala."

Jedan od glavnih argumenata Berlina protiv ideje o zajedničkim euro-obveznicama je da će to zemlje s velikim državnim dugom odvratiti od rješavanja svojih finansijskih problema.

Petar Ganev, viši ekonomista pri Institutu za tržišnu ekonomiju (IME), sofijskom trustu mozgova, izjavio je u srijedu kako u narednim sedmicama očekuje ozbiljnu raspravu.

"Očito je da ima različitih stavova o tom pitanju," izjavio je on za SETimes. "Problem s ogromnim dugovima koje su nakupile pojedinačne države-članice teško se može riješiti nakupljanjem novog duga kod svih zemalja eurozone uzete u cjelini. Pomalo je naivno vjerovati da novi dug može pomoći da se riješe poteškoće koje izaziva postojeći dug, koji je skočio do nivoa da postaje neodrživ."

Drugi eksperti i analitičari vjeruju da će euro-obveznice biti ključni element koraka ka rješavanju dužničke krize u eurozoni, ali naglašavaju potrebu za dodatnim mjerama.

"Imamo paniku povodom perifernog duga, a time i krizu likvidnosti [i za države i za banke]," izjavio je za SETimes Daniel Gros, direktor briselskog Centra za izučavanje evropske politike. "Samo ECB može ublažiti krizu likvidnosti. Međutim, ECB to može uraditi samo ako dođe do veće fiskalne integracije i euro-obveznica. Stoga bi euro-obveznice mogle biti osnovni element za rješavanje svake krize."

Bivši rumunski ministar finansija Daniel Daianu izrazio je sumnju da će eurozona uspjeti preživjeti aktuelnu krizu ukoliko ubrzo nešto ne poduzme na obnovi svoje zajedničke politike i ne poduzme korake ka dubljoj fiskalnoj integraciji.

Povezani članci

"Potrebna su fiskalna pravila, kao i sankcije. Međutim, daleko je od toga da su dovoljna samo fiskalna pravila; ona ne mogu biti zamjena za solidan finansijski aranžman, koji mora uključivati i zajednički trezor," izjavio je on za SETimes. "Nije dovoljno ni imenovati cara finansija, koji bi trebao vršiti prosudbe i preporučivati kazne ... Eurozoni je za preživljavanje posebno potrebna zaokružena zajednička politika."

Tom politikom trebala bi se predvidjeti "dubinska finansijska integracija putem zajedničkog reguliranja i nadzora finansijskih subjekata, kao i zajednički mehanizmi rješavanja problema", pojasnio je Daianu, naglašavajući i potrebu za "zajedničkim trezorom", koji bi bio vezan za zajedničke euro-obveznice. Za sve to bila bi potrebna i dublja politička integracija, kaže on.

"Monetarna unija ne može propisno funkcionirati [opstati] bez adekvatnih fiskalnih osnova (uključujući i aranžmane za raspodjelu duga), zajedničke regulative i nadzora finansijskih tržišta," naglašava Daianu. "Euro-obveznice predstavljale bi radikalan korak ka tom cilju."

Očekuje se da će lideri EU raspravljati o tom paketu i s njim vezanim idejama na svom samitu 9. decembra.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.