Mrlja na sektoru nevladinih organizacija u Makedoniji?

19/08/2011

Pošto se neke organizacije suočavaju s optužbama za obmanjivanje javnosti ili za služenje poslovnim i političkim interesima, kritičari zahtijevaju povećan nadzor.

Goran Trajkov za Southeast European Times iz Skoplja – 19/08/11

photo

Međunarodna organizacija raspuštena je 2007. [IHC]

Kontroverza oko jedne lokalne organizacije koja sebe naziva ogrankom Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava ponovno je u Makedoniji rasplamsala rasprave o nevladinom sektoru, dovodeći do poziva na oštrije standarde i odgovornost.

Ta međunarodna organizacija za ljudska prava više ne postoji, pošto je raspuštena 2007. nakon finansijske prevare i stečaja. Međutim, ta grupa u Makedoniji je, kako se izvještava, nastavila koristiti naziv četiri godine nakon tog raspuštanja, što je dovelo do pitanja vezanih za njenu svrhu, kao i status.

"Mi smo nezavisna nevladina organizacija i pravno smo lice. Mi dobivamo sredstva od bugarske ambasade, švedskog Helsinškog komiteta i odgovaramo njima i državi," kaže se u saopćenju Helsinškog komiteta Makedonije.

Međutim, prema riječima zvaničnog zastupnika za patente Mirjane Stanković, taj komitet nije prošao ispit transparentnosti.

"Ono što se dešava nije niti legitimno niti zakonski ispravno. U cilju izbjegavanja nesporazuma, Helsinški komitet Makedonije trebao bi jasno reći javnosti da on postupa kao nezavisna domaća NVO, a ne ogranak međunarodne organizacije koja više ne postoji," izjavila je ona za SETimes.

Kritičari kažu da helsinški skandal odražava stanje u sektoru civilnog društva. Oni optužuju da je jedan broj nevladinih organizacija namjerno formiran tokom prijelaznog perioda 1990-tih kako bi išle na ruku poslovnim i interesima vladajućih političkih stranaka.

"Najpoznatiji primjer zloupotrebe je organizacija štrajkova u znak podrške političkim interesima," izjavio je za SETimes analitičar Vele Mitanovski

Posebno uočljivi primjeri desili su se tokom referenduma o teritorijalnoj reorganizaciji Makedonije iz 2004, izjavio je Mitanovski. "Mnoge NVO su tad radile u korist vlade, ali i opozicije," kaže on.

U međuvremenu, podrška poslovnih interesa zna biti presudna za opstanak krhkih NVO, izjavio je za SETimes urednik Makedonoske državne televizije Naum Stoilkovski.

"Takve NVO su iskorištavane, a to i danas dozvoljavaju. Čak i neki štampani i elektronski mediji u zadnje vrijeme rade na promoviranju poslovnih djelatnosti pod maskom civilnog sektora. Uz neke iznimke, interesi građana su sve više na dnu prioriteta nevladinih organizacija," izjavio je Stoilkovski.

Nova mrlja na civilnom društvu predstavlja nedavno otkriće da je Vladimir Milčin, šef makedonskog ogranka Instituta Otvoreno društvo George Soros, bio špijun za jugoslavensku tajnu policiju.

Povezani članci

Loading

"Prosto rečeno, kad donatori daju novac, oni koji ga primaju niti pitaju niti ih interesira kredibilitet donatora," izjavio je novinar Aleksandar Spasovski za SETimes.

Milčin je mnogo kritiziran u medijima zbog navodnog finansiranja izborne kampanje stranke Socijaldemokratske unije novcem od fondacije.

Izborni zakon Makedonije jasno kaže kako udruženja građana, NVO, vjerske grupe i fondacije ni na koji način ne mogu učestvovati u izbornim kampanjama niti ih finansirati. Vodeća kolumnistica Mirka Velinovska istaknula je, kako ona to naziva, "medijsko-nevladinu" zloupotrebu snaga s namjerom nametanja svojih političkih redova tokom izbora proteklog juna.

"Makedonija je bila doslovno izložena visokom nivou otrovne propagande koju prodaju specijalizirane agencije, NVO, eksperti za ovo i ono i navodno profesionalni novinari," kaže ona. "Takvi dnevni redovi koštaju mnogo novaca, i nesumnjivo da su bili ubačeni veliki iznosi 'crnog novca'. Institucije za provođenje zakona morat će rasplesti i tu paukovu mrežu, kako bi javnost zaštitile od propagandnog terorizma."

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Reportaža

Ekstremisti iskorištavaju siromaštvo i mlade u svojim naporima na regrutiranjuEkstremisti iskorištavaju siromaštvo i mlade u svojim naporima na regrutiranju

Ekonomske prilike i obrazovanje neophodna su sredstva u zaustavljanju širenja ekstremizma među mladima.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hoće li se stvaranjem uslova za snažnije ekonomsko tržište na Balkanu unaprijediti proces pomirenja u regionu?

Da
Ne
Ne znam



Vidi rezultate Dodajte komentar