Jakup Krasniki: na Kosovu nema političke krize

15/10/2010

U ekskluzivnom intervjuu za SETimes, privremeni predsjednik Jakup Krasniqi govori o svom mandatu i o političkoj budućnosti Kosova.

Linda Karadaku za Southeast European Times iz Prištine – 15/10/10

Predsjedavajući kosovskog parlamenta Jakup Krasniqi preuzeo je u septembru funkciju vršioca dužnosti predsjednika. [Laura Hasani/SETimes]

Predsjedavajući kosovskog parlamenta Jakup Krasniqi preuzeo je kormilo na mjestu privremenog predsjednika krajem septembra, nakon što je s te funkcije sišao Fatmir Sejdiu. Tokom svog šestomjesečnog mandata, Krasniqija čeka nekoliko izazova, uključujući i odluku o prijevremenim izborima i mogućnosti pokretanja razgovora s Beogradom.

SETimes: Da li je ostavka bivšeg predsjednika Fatmira Sejdiua dovela do institucionalne krize na Kosovu?

Jakup Krasniqi: Na Kosovu nema institucionalnog vakuma, jer ustav predviđa da u slučaju zdravstvenih problema ili ostavke, tu funkciju vrši predsjedavajući skupštine u periodu od šest mjeseci. Događanja koja su uslijedila nakon Sejdiuove ostavke u skladu su s ustavom.

SETimes: Hoće li biti održani prijevremeni izbori? Kada?

Krasniqi: Ja sam se susreo s predstavnicima svih političkih stranaka koji su imali različite zahtjeve o tome kad održati izbore. Sve strane složile su se o održavanju prijevremenih izbora. Datum tek treba odrediti, a to će ponovno biti rezultat konsenzusa između stranaka.

Važno je poštivati vremenske granice utvrđene ustavom, prema kome mandat lica koje vrši dužnost predsjednika Kosova ističe [za šest mjeseci] 28. marta. Ja ću osigurati da vremenski raspored izbora bude u skladu s krajem mandata koji mi je dodijeljen ustavom.

SETimes: Hoće li Kosovo stupiti u razgovore sa Srbijom prije izbora i prije uspostave novih institucija?

Krasniqi: Naša zemlja je politički spremna da stupi u razgovore s Beogradom kao dvije ravnopravne države, u cilju razgovora o pitanjima od međusobnog interesa. Razgovori bi se trebali održavati s [novom] vladom, jer će se oni održavati tokom vremena. Smatram da EU [kao cjelokupni blok] nije spremna priznati Kosovo -- što je jedinstvo koje bi trebalo postojati ako Unija želi biti ozbiljan posrednik u tom procesu.

SETimes: Je li imenovanje predsjednika iz parlamenta zatvoreno pitanje sad, prije održavanja izbora?

Krasniqi: Nema volje da se imenuje predsjednik zbog tradicije koja se stvorila među nama -- iako je to pomalo čudno -- da je imenovanje predsjednika vezano za formiranje vladajuće koalicije.

SETimes: Vaša stranka, Demokratska partija Kosova (PDK), trenutno predvodi tri glavne institucije u zemlji. Smatrate li da se time stvara manja stabilnost na Kosovu?

Krasniqi: Moja funkcija dolazi kao ustavna obaveza. Dok sam na dužnosti predsjednika, sav sam usmjeren na osnove ustava i na postavljene vremenske rokove. Ne može biti nestabilnosti kad sve institucije propisno funkcioniraju.

Povezani članci

SETimes: Kakvi su odnosi PDK s Demokratskom ligom Kosova (LDK)?

Krasniqi: Svi lideri političkih stranaka usmjereni su na vremenski raspored izbora i na pripreme za izbore. Održavaju se sastanci između koalicionih lidera, LDK i PDK. Oni su zainteresirani za očuvanje političke stabilnosti i sigurnosti bez stvaranja političke krize.

SETimes: Hoće li budući predsjednik Kosova biti izabran od strane parlamenta ili od strane naroda?

Krasniqi: Prema ustavu, predsjednika bira parlament. To će ostati tako sve dok se u budućnosti ne izmijeni ustav. Na koji god način da se bira, predsjednik bi trebao biti moralna osoba, biti predstavnik i ujedinjavati većinu građana Kosova.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.