Evropski parlament: zemlje koje se nadaju članstvu u EU moraju nastaviti s reformama

27/11/2009

U nacrtu novog dokumenta se kaže da je "puno i strogo" pridržavanje Kopenhagenskih kriterija "imperativ" za potencijalne države članice EU.

(Zaman - 27/11/09; Evropski parlament, Europolitics, MIA, B92 - 26/11/09)

Evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn zatražio je da vrata EU ostanu otvorena za zemlje zapadnog Balkana, Tursku i Island. [Getty Images]

Potvrđujući podršku daljnjem proširenju EU, Evropski parlament (EP) je u četvrtak (26. novembar) saopćio da zemlje koje teže članstvu u Uniji moraju nastaviti s reformama kako bi se mogle pridružiti bloku od 27 nacija.

Proširenje "se pokazalo jednom od najuspješnijih od svih politika EU i koristilo je i postojećim i novim državama članicama", kaže se u rezoluciji EP-a o strategiji proširenja Evropske komisije (EK) za 2009.

Međutim, u dokumentu koji je izradio Gabriele Albertini, šef komiteta tog zakonodavnog tijela za vanjske poslove, također se naglašava da "puno i strogo pridržavanje" Kopenhagenskih kriterija za članstvo predstavlja "imperativ" i za zemlje kandidate i za države članice EU.

Hrvatska, Makedonija i Turska su službeni kandidati za EU, a Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Kosovo, Crna Gora i Srbija se trenutno smatraju potencijalnim kandidatima . Island, koji je predao svoju prijavu za članstvo ranije ove godine, vjerovatno će biti priznat za službenog kandidata u bliskoj budućnosti, s obzirom na svoju ustanovljenu demokratsku tradiciju i visok nivo usklađenosti sa zakonodavstvom EU.

EP je pozdravio napore zemalja zapadnog Balkana i Turske u provedbi reformi usmjerenih na jačanje tamošnje vladavine prava. "Međutim, "neke zemlje se i dalje suočavaju s velikim izazovima, posebno u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala," saopćio je parlament , naglašavajući potrebu za daljnjim jakim naporima.

Poslanici EU također su pozvali na unaprjeđivanje situacije po pitanju manjinskih etničkih grupa u regionu i izrazili zabrinutost da se sloboda govota "još uvijek ne poštuje" u nekim zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.

EP "smatra da je za zapadni Balkan i Tursku prioritet da osiguraju slobodu medija od političkog utjecaja i obezbijede nezavisnost regulatornih tijela", kaže se u rezoluciji.

U njoj se također zemlje zapadnog Balkana podsjećaju na to da puna saradnja s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i dalje predstavlja ključni zahtjev za njihov napredak u pristupanju.

U dokumentu se dalje naglašava da zemlje koje imaju otvorena neslaganja sa susjedama moraju načiniti svaki napor da ih same riješe što je ranije moguće u procesu proširenja. Ako one to ne učine, Brisel treba uraditi sve što može na dovođenju do rješenja.

"Iako takvi sporovi ne bi sami po sebi trebali predstavljati prepreku napretku ka pristupanju, EU bi trebala gledati da izbjegne opterećenje takvim neriješenim bilateralnim sporovima i trebala bi ih pokušavati riješiti prije pristupanja," naglašava se iz EP-a.

U toj rezoluciji se dalje EU poziva na ratifikaciju svog Privremenog sporazuma sa Srbijom bez odlaganja i pozdravlja se daljnji napredak Beograda u njegovoj saradnji s ICTY-jem. Međutim, poslanici su također izrazili žaljenje zbog postupaka srbijanskih vlasti u smislu pozivanja kosovskih Srba na bojkot izbora sredinom novembra. Od Srbije je također zatraženo da intenzivira svoju saradnju s misijom EU za vladavinu prava EULEX, posebno na sjeveru Kosova.

EP je također potvrdio napredak koji su ostvarile Albanija i Crna Gora i pozvao ih da nastave s provedbom reformi potrebnih za EU. On je saopćio da je BiH ostvarila određeni napredak u oblasti sigurnosti i upravljanja granicom, međutim je izrazio nezadovoljstvo "ograničenim napretkom" zemlje kao potencijalnog kandidata za članstvo. Poslanici su također izrazili "rastuću zabrinutost zbog nestabilne političke klime i nepostojanja zajedničke vizije između dva entiteta", te osudili zapaljive javne nastupe političara ove zemlje.