Zajednički interesi podstiču veze Beograda i Tirane

18/11/2009

Iako su na potpuno suprotnim stranama po pitanju nezavisnosti Kosova, Albanija i Srbija uspostavljaju bliže odnose baziranjena pitanjima od zajedničkog interesa, kao što je integacija u EU.

Analiza Roberta Austina za Southeast European Times -- 18/11/09

Sali Berisha [Getty Images]

Na sastanku prošlog mjeseca na marginama samita Višegradske četvorke u Budimpešti istaknut je potencijalno značajan trend u nastajanju: sve toplije veze između Beograda i Tirane.

Albanski ministar vanjskih poslova Ilir Meta i njegov srbijanski kolega Vuk Jeremić iskoristili su tu priliku za postavljanje temelja uspostavi pravnog okvira za bilateralne odnose. Jeremić je također Metu pozvao u posjetu Beogradu.

Iako su dvojica diplomata u prošlosti održavali radne odnose, ovo je bilo prvi put da su se sastali nalazeći se na sadašnjim funkcijama. Time je obilježen i kraj dugotrajnog zastoja u kontaktima na nivou visokih zvaničnika dvaju ministarstva vanjskih poslova.

"Mi radimo na način na koji nismo radili ranije -- upoznavajući se s uzajamnim stavima, radeči na rješavanju praktičnih pitanja, tako da ekonomija ne trpi na račun naših političkih razlika," izjavio je Jeremić.

Meta je govorio u slučnim tonu, rekavši kako su zemlje spremne sarađivati iako se slažu da se ne slažu po određenim pitanjima .

Kosovo naravno ostaje glavna sporna tačka. Albanija je dala punu podršku Prištini u njenom otcjepljenju od Srbije, a premijer Sali Berisha izazvao je nedavno ogorčenost izjavama u kojima se kaže da su Albanija i Kosovo dio jedne iste nacije.

Ukoliko se po strani ostavi takva retorika, Beograd i Tirana sve više nalaze zajednički jezik u pogledu različitih pitanja.

"Razvijanje našeg odnosa sa Srbijom predstavlja jedan od najvažnijih elemenata naše regionalne vanjske politike," izjavio je Meta u službenom saopćenju za <I>Southeast European Times</I>. "Vjerujem da će konstruktivna i konkretna saradnja između naših dviju zemalja imati vrlo pozitivnog utjecaja na cijeli region, politički i ekonomski. "

On je dodao: "Albanija i Srbija ključne su zemlje za jačanje mira, stabilnosti i prosperiteta u regionu, Mi smo za novo doba u svojim odnosima sa Srbijom, doba međusobne saradnje u cilju ostvarivanja zajedničke evropske budućnosti."

Podsticaj tom trendu priznanje je rastuće uloge dviju zemalja u regionu, u kontekstu integracije.

Albanija se našla u ulozi graditelja mostova. Kao nova članica NATO-a, uključena i u cijeli niz multilateralnih organizacija i aspirant za integraciju u EU, ta zemlja nema izbora nego da postupa u najboljem interesu regionalne saradnje.

Većinom isto to može se reći i za Srbiju, gdje je prozapadno vodstvo uložilo ogromnu energiju u postavljanje zemlje na nove tračnice.

U igri su i važni ekonomski faktori. Iako je Jugoslavija propala kao država, statistika pokazuje da su historijski obrasci trgovine opstali. Za Tiranu, biti dio igre regionalne trgovine znači uspostavljati bliske veze sa svojim susjedama iz bivše Jugoslavije.

"Mi imamo otvorenih pitanja, koje niko od nas ne pokušava minimizirati ni zanemarivati. Ja bih rekao da mi ta pitanja obrađujemo sa zrelošću," izjavio je Jeremić u oktobru. "Mi dijelimo viziju stabilnog Balkana, integriranog u EU, koji ne trpi posljedice naših razlika. To putovanje mora u jednoj fazi započeti, i mi ga započinjemo danas."

Svoje priloge za ovaj izvještaj dali su dopisnici Southeast European Timesa Manjola Hala i Sami Neza.