Zelene prepreke za novu grčku vladu

26/10/2009

U okviru Ministarstva okoliša, energetike i klimatskih promjena, zemlja čini velike korake na zaštiti okoliša.

Maria Paravantes za Southeast European Times iz Atine -- 26/10/09

Vatrogasci pokušavaju ugasiti plamen u atinskom predgrađu Pikermi u augustu. Nova vlada Grčke obećala je da će raditi na rješavanju mreže okolišnih problema koji su doprinijeli nedavnim požarima. [Getty Images]

Zagađenje zraka, kontaminacija i osiromašenje vodnih resursa, upravljanje otpadom, ogoljivanje šuma i izlaženje na kraj s klimatskim promjenama glavna su okolišna pitanja koja čekaju novu grčku socijalističku vladu, koja već formulira politike pred kopenhagensku Konferenciju o klimatskim promjenama u decembru.

Uprkos tome što je ratificirala protokol iz Kjota, Grčka još uvijek nije poduzela mjere kojima će se budućim generacijama proizvoditi energija na održive i ekološki prihvatljive načine.

Šumski požari koji su spalili zemlju daju dodatnu dimenziju tom pitanju. Pošto su posljednje preostale šume na Atici, kao i njihova divljina poharani požarima u augustu ove godine, Atina i druge gradske oblasti sad se suočavaju s novim okolišnim stanjima koja su već počela uzimati danak.

Vrele ljetne temperature, iznenadne poplave, zagađenje zraka i sve manje zalihe vode počinju postajati norma, a ne izuzetak. Iako zamisao o konzervaciji pronalazi svog puta u grčki mentalitet -- okolišna svijest kao koncept pojavila se sredinom 1980-tih -- ima još mnogo da se do toga dođe.

Recikliranje je još uvijek ispod prosjeka EU. Od 5,5m tona otpada koliko se godišnje proizvede, samo 350.000 tona se reciklira.

Već prilično dugo vremena, Grčka preferira plaćati okolišne kazne EU, umjesto da probleme rješava oštrim mjerama.

Premijer George Papandreou, koji je ubjedljivo pobijedio na prijevremenim izborima 4. oktobra, više puta je izrazio svoju odlučnost da Grčku smjesti među "zelenije" države EU. On ima za cilj da se do 2020. godine oko 18% ukupne energije u zemlji proizvodi od obnovljivih izvora, u poređenju sa sadašnjih 8%.

On je također ustanovio Ministarstvo za okoliš, energetiku i klimatske promjene -- stavivši na njeno čelo mladu stručnjakinju za okoliš Tinu Birbili.

Ona je ranije u toku mjeseca održala sastanak sa zvaničnicima ministarstva vanjskih poslova kako bi se uspostavili temelji za skoro dvosedmični kopenhagenski samit, koji počinje 7. decembra.

"Planiramo održati sastanke sa socijalnim partnerima i svim uključenim stranama i pripremiti se na aktivno učešće na samitu, uz podržavanje stava EU i, kako se nadamo, sudjelovanje u tom procesu," izjavila je Birbili.

Ona je stručnjake za okoliš, poput Svjetskog fonda za divljinu i Greenpeacea, između ostalih, pozvala na podnošenje prijedloga kojima će se doprinijeti da zemlja postane zelenija.

Birbili planira promovirati konzervaciju putem edukacije i istraživanja, te zaštititi preostale šume putem registra zemljišta, uz zaustavljanje ilegalnog urbanog razvoja u oblastima poharanim požarima, što je jedna od stavki na njenom dnevnom redu.

Nadalje, vlada planira uključiti emisije CO2 kao oporezivi kriterij za automobile.

U međuvremenu, jedan svijetli primjer za to kako zemlja postaje zelenija može se vidjeti u Greveni, gdje će se putem privatnog projekta u vrijednosti od 65m eura biomasa -- piljevina, slama, koštice maslina, prirodno đubrivo, otpad od ribolova itd. -- pretvarati u energiju, primarno za svrhu grijanja.