Klijenti ogorčeni na banke u Srbiji; naziru se tužbe

02/07/2009

Klima u bankarskom sektoru u Srbiji se usijava, čime bankari dolaze na tanak led.

Georgi Mitev-Šantek za Southeast European Times iz Beograda – 02/07/09

Noviji bankovni krediti su sa većom kamatom nego što su to klijenti očekivali. [Nikola Barbutov/SETimes]

Srbi koji od sad budu ispunjavali papire potrebne za kredit vjerovatno će koristiti povećalo da bi pročitali šta piše sitnim slovima.

Nedavnim povećanjem kamata na plasirane kredite, zbog većih bankovnih marži, krši se dobra poslovna praksa, kaže se u utorak (30. jun) na internet stranica Narodne banke Srbije (NBS).

Banke su povećale kamatne stope zbog finansijske krize, da bi osigurale dobit uprkos manjem obrtu, što je potez zbog kog se klijenti osjećaju prevareni.

Banke uobičajeno pravdaju veće kamatne stope zbog kretanja ponuđene međubankarske stope eura (Euribor), prosječne kamatne stope po kojoj banke jedna drugoj posuđuju novac na tržištu novca u eurima.

Međutim, kad je Euribor opao, srbijanske banke nisu korigirale svoje napuhane kamate.

NBS je u maju i junu primila val pritužbi od klijenata koji smatraju da su ih banke primamile nudeći fiksne kamatne stope po kreditima, da bi oni samo vidjeli kako te kamate rastu u nebesa.

U nekim slučajevima, kamate su povišene od 0,5% do 3%, što je veliko povećanje za zemlju u kojoj je mjesečna plaća približno u rasponu od 300 eura, a stopa nezaposlenosti skoro 16%. Centralna banka, Narodna banka Srbije (NBS), poslala je bankama dopis u kom ih poziva da ponovno razmotre odredbe svojih kreditnih ugovora.

"[Mi ćemo] ocijeniti legalnost općih akata banaka i [pripremiti] dopunske propise kojim će se to pitanje regulirati u skladu s najboljom svjetskom praksom," kaže se u saopćenju iz ureda guvernera centralne banke Radovana Jelašića.

"NBS smatra da bi banke trebale ponovno razmotriti povećanja svojih kamatnih stopa na plasirane kredite, posebno one uvedene nakon 30. septembra, te načiniti neophodne korekcije ili postići zajednički dogovor sa svojim klijentima."

NBS je prozvala nekoliko konkretnih banaka zbog nepravičnog podizanja kamatnih stopa -- Alfa banku, Eurobanku EFG i Piraeus, ProCredit banku, Raiffeisen banku, Erste banku i Alpe Adria iz grupacije Hipo, te domaći Univerzal.

"Banke su pretjerale, dajući dugoročne kredite na osnovu kratkoročnih depozita i kredita, i sad se [pokušavaju] pokriti većim maržama. Ako ne vrate marže u skladu s prvobitnim ugovorima a klijenti budu htjeli da ih tuže, mi ćemo ih podržati s pravnim savjetovanjem," izjavio je Jelašić.

Neki bankari se brinu zbog mogućnosti kolektivne tužbe koja čeka na horizontu i saopćili su da u narednim mjesecima planiraju smanjiti kamatne stope. Međutim, drugi stoje iza svojih postojećih ugovora i smatraju da sudska tužba neće piti vode.

Đorđe Đukić, profesor na Univerzitetu u Beogradu, upire prstom na NBS. On naglašava da iako u zemlji ima preko 30 banaka, još uvijek nema konkurencije u tom sektoru.

"Da je Centralna banka više pazila kod utvrđivanja ko će dobiti dozvolu i kad, prosječna marža u Srbiji ne bi bila 10%," izjavio je Đukić, dodavši da Srbija ima najviše kamatne stope u regionu.