Na izborima u Bugarskoj se ne očekuje veliki pobjednik

02/07/2009

Očekuje se da će na glasačka mjesta na nedjeljnim parlamentarnim izborima izaći do 60% glasača. Generalno se očekuje da će ti izbori dovesti do najiscjepkanijeg parlamenta u zadnjih 20 godina.

(Razni izvori -- 01/06/09 - 02/07/09)

Prolaznik baca pogled na kampanjske postere u utorak (30. jun) u Sofiji. [Getty Images]

Očekuje se da će parlamentarni izbori u nedjelju (5. jul) u Bugarskoj rezultirati najrascjepkanijom vladom od pada komunizma prije dvije decenije.

Najviše osam od 18 stranaka i kolicija registriranih za te izbore vjerovatno će prijeći prag od 4% potreban za ulazak u novu jednodomnu skupštinu sa 240 mjesta, ali nijedna neće dobiti jasnu većinu, pokazuju ankete.

Ti izbori bit će prvi još od 1989. na kojima će se većinskim glasanjem birati 31 novi parlamentarac, a preostalih 209 proporcionalnim sistemom.

Očekuje se da će opoziciona stranka desnog centra, Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB), osvojiti najveći dio u proporcionalnih glasova, tek mjesec dana nakon što je osigurala većinu glasova u Evropskom parlamentu (EP).

Nedavne ankete govore da ta stranka, koju je osnovao gradonačelnik Sofije Boyko Borisov krajem 2006, treba uzeti između 26% i 34% glasova.

Dvije stranke, Bugarska socijalistička partija (BSP) i etnički Turski Pokret za prava i slobode (MRF), u anketama zaostaju za GERB-om. Očekuje se da će Koalicija za Bugarsku pod vodstvom BSP-a završiti druga s između 17% i 25% glasova, ispred MRF-a sa 9% do 15%, sudeći prema anketama.

Očekuje se da će mjesta osvojiti i ultranacionalistička stranka Ataka (Napad) i desničarska Plava koalicija. Izbori od nedjelje bi mogli pomoći i nekim navodnim kriminalcima da, ako budu izabrani, izbjegnu zatvor.

Plamen Galev i Angel Hristov -- koje zajednički nazivaju zloglasnom "braćom Galevima" -- pušteni su prošlog mjeseca iz zatvora na kauciju od po oko 25.000 eura, jer su obojica bili registrirani kao kandidati za parlament. Ta dva mafijska bosa iz jugozapadnog grada Dupnitse optuženi su za organizaciju i kontrolu nad jednom kriminalnom grupom, koja je navodno pribjegla zastrašivanju, fizičkoj sili i iznuđivanju.

Ustavom se predviđa da se svim službenim kandidatima na izborima daje imunitet koji oni zadržavaju do kraja svog mandata.

Do izbora dolazi uz duboko nezadovoljstvo javnosti time što vladajuća koalicija nije riješila pitanje raširene korupcije i organiziranog kriminala, koji ne samo da su zamrljali imidž Bugarske nego su doveli i do zamrzavanja pomoći EU u iznosu od više stotina miliona eura.

Navodna kupovina glasova remetila je glasanje još od prvih izbora za EP u Bugarskoj 2007. godine. Preko 16% glasova na prošlomjesečnim izborima za EP bili su ili kupljeni ili na drugi način "kontrolirani" glasovi, kaže bugarski sociolog Antoniy Galabov.

Na biračka mjesta u zemlji će u nedjelju vjerovatno izaći do 60% od ukupno 6,9 miliona registriranih glasača.

Izbore će posmatrati bugarske organizacije, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE) i OSCE.