Izmještena sporna crkva

08/06/2009

Islamska zajednica u BiH platila je za izmještanje jedne pravoslavne crkve koja je sagrađena nakon što je 1992. tu uništena džamija.

Ema Kovač za Southeast European Times iz Sarajeva – 08/06/09

photo

Muslimanskoj zajednici u BiH drago je što je pravoslavna crkva izmještena i što će se obnoviti džamija. [Getty Images]

Muslimansko-pravoslavni spor u Bosni i Hercegovini (BiH) okončan je na miran ali kontroverazan način, nakon što je jedna islamska zajednica platila za izmještanje pravoslavne crkve s lokacije džamije uništene u sukobu u BiH.

U prošlosti, slikovita zajednica Divič u Republici Srpskoj (RS), 100km od Sarajeva, bila je pretežno muslimanska. Prema popisu iz 1991, u toj zajednici, od ukupno 1.388 stanovnika, živjelo približno 1.360 Muslimana. Međutim, tokom sukoba iz 1990-tih, Srbi su tom gradiću dali ime Sv. Stefan. Broj njegovog stanovništva sad je negdje između 350 i 400 ljudi, sve Bošnjaci koji su pobjegli tokom sukoba.

Već godinama, povratnici izražavaju nevjericu zbog toga što je na temeljima džamije u Diviču, uništene četiri godine ranije, 1996. izgrađena pravoslavna crkva. Islamska zajednica htjela je izmjestiti crkvu, odbacivši druge prijedloge, kao što je određivanje druge parcele u blizini za izgradnju nove džamije ili prosto uzidavanja minareta u postojeću zgradu u cilju njene transformacije.

Trebalo je više godina da se dođe do rješenja. Razni nivoi vlasti i međunarodna zajednica sarađivali su na postizanju kompromisa u martu prošle godine. Islamska zajednica platila je oko 194.000 eura za izmještanje pravoslavne Crkve sv. Stevana Arhanđela u Mađevac, manje od jednog kilometra odatle.

"Nikad nisam mislio da ću vidjeti kako se gradi crkva na temeljima džamije, ali to je bilo, a sad kad ... će tu ponovno biti džamija, ne marim da preselim na ahiret," kaže Adem Hadžiavdić, Bošnjak i najstariji stanovnik Diviča.

Trebalo je sedam dana da se crkva prenese kamionom. Muslimani Diviča sad prikupljaju novac za obnovu džamije, za koju neki kažu da potječe iz 16. stoljeća. Ta stara džamija sa svojim velikim minaretom bila je primjer klasične bosanske arhitekture.

Povezani članci

Loading

"Ovo je dobar znak za bošnjačke povratnike, ali i poruka svima, da se strpljivim pregovorima mogu riješiti mnoge stvari," izjavio je Mustafa-efendija Muharemović.

Uprkos pomirenju, još uvijek postoje određene kritike kod Muslimana, koji smatraju da nisu trebali plaćati za izmještanje crkve, te kažu da to predstavlja "dvostruku nagradu za isti zločin".

Srbi s druge strane kažu da njihova spremnost na izmještanje objekta za bogosluženje predstavlja znak njihove spremnosti na unaprjeđivanje međuvjerskih odnosa. Oni su također istaknuli primjere gdje su u Osmanskoj carevini na mjestu crkava izgrađene džamije, od kojih je, kako se tvrdi, najpoznatija Aja Sofija u Istanbulu.

Oni koji gledaju i u druge stvari osim divičke džamije nadaju se da će ta oblast postati poznata ne samo po ratnim užasima nego i po svojim prirodnim ljepotama.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Reportaža

Politički dijalog i programi civilnog društva doprinose prevazilaženju podjela u regionuPolitički dijalog i programi civilnog društva doprinose prevazilaženju podjela u regionu

Tekući napori političkih stranaka i nevladinih organizacija doprinose u poticanju mirne transformacije.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hrvatska 1. jula postaje 28. država-članica Evropske unije. Koja zemlja bi trebala biti naredna članica?

Makedonija
Crna Gora
Srbija
Turska
Albanija
BiH
Kosovo



Vidi rezultate Dodajte komentar