Kipar spreman za izlazak na izbore za EP

05/06/2009

Na Kipru, kao i na 33 glasačka mjesta u inostranstvu, očekuje se velika izlaznost glasača.

Christos Ringas za Southeast European Times iz Atine -- 05/06/09

photo

Glasači u subotu (6. jun) imaju priliku da glasaju na izborima za EP. [Getty Images]

Kipar će održati svoje izbore za Evropski parlament (EP) u subotu (6. jun), a glasove će brojati narednog dana, bez obzira na pravoslavni praznik Duhova, ili Kataklysmos, koji pada u ponedjeljak.

Za razliku od trenda u drugim dijelovima Evrope, očekuje se da će izlaznost glasača biti velika. Više od 70% registriranih birača preplavilo je biračka mjesta 2004. godine, a već drugi put zaredom cifre će vjerovatno biti iznad evropskog prosjeka od približno 45%.

Na Kipru ima oko 500.000 registriranih glasača, a ukupni broj njegovog stanovništva iznosi blizu 800.000. Približno 28% građana je ispod zakonske dobne granice za glasanje, to jest, mlađe od 18 godina.

Niz domaćih pitanja, ne evropskih, izgleda da je doveo do intersovanja kod glasača, kaže Myria Vassiliadou, sociolog i čelnica Evropskog ženskog lobija.

"Političke stranke na Kipru pretežno raspravljaju o nacionalnim pitanjima. Mali broj evropskih tema o kojima se razgovara -- a želim jasno reći da ih ima vrlo malo -- obično je usmjeren na kontrolu migracija i granica te finansijsku krizu. Međutim, izgleda da finansijska kriza Kipar pogađa dosta kasno, i ne toliko teško kao druge evropske zemlje, pa stoga i ne predstavlja neko veliko pitanje," izjavila je Vassiliadou u prošlomjesečnom intervjuu za dnevnik NRC Handelsblad.

Kipar u Strazburu ima šest mjesta za popuniti, isto koliko i na prethodnim izborima. EP sačinjava ukupno 736 članova iz 27 zemalja bloka.

U naporu da se izađe u susret glasačima, glasački listići će se štampati i na grčkom i na turskom jeziku, a u inostranstvu je otvoreno 33 glasačkih mjesta, između kojih 20 u Grčkoj i pet u Velikoj Britaniji.

Povezani članci

Loading

Očekuje se da će ta glasačka mjesta iskoristiti skoro 10.000 glasača.

"Mi se nadamo da će to biti moguće, da bismo opslužili više ljudi i ograničili udaljenost koju oni moraju prijeći do glasačkih mjesta," izjavio je predsjednik Demetris Christofias.

Na izborima 2004. godine, Demokratski skup (DISY) dobio je najviše glasova, 28,2%. Progresivna stranka radnog naroda (AKEL) završila je s malom razlikom iza njega, sa 27,9%, a Demokratska partija (DIKO) bila je treća, sa oko 17,1%.

Prema internet stranici EP-a, političke stranke dobit će nepovratna sredstva od vlade za finansiranje svojih kampanja, na osnovu uspješnosti na prethodnim izborima.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading

Glasanje

Loading

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Kosovo: Pat-pozicija na granici

Kosovo: Pat-pozicija na granici

Energija: pitanja i trendovi

Energija: pitanja i trendovi

Promjena percepcija: žene na Balkanu

Promjena percepcija: žene na Balkanu

Balkan: ozelenjavanje

Balkan: ozelenjavanje
Loading
Loading
Loading
Loading

Anketa

EU je nedavno odlučila da odloži davanje kandidatskog statusa Srbiji, ugasivši očekivanja da će ta prekretnica biti dostignuta ove godine. Koliko je ozbiljna politička šteta po predsjednika Borisa Tadića i vladajuću koaliciju?

Vrlo ozbiljna
Ozbiljna
Umjerena
Beznačajna
Nema štete



Vidi rezultate Dodajte komentar