Obamin "novi početak" naišao na dobar prijem na Balkanu

05/06/2009

Poziv američkog predsjednika Baracka Obame da se prevaziđu različitosti imao je dobar odjek u dijelu svijeta kojem međuvjerski sukob nije nepoznata stvar.

Besa Beqiri, Jusuf Ramadanović i Ayhan Simsek za Southeast European Times

Američki predsjednik Barack Obama maše nakon svog govora na Univerzitetu u Kairu u četvrtak (4. jun). [Getty Images]

Gledajući govor američkog predsjednika Baracka Obame u Kairu, Selim Begović prisjeća se svog ličnog iskustva s ekstremizmom i vjerskom mržnjom.

Taj građevinski poduzetnik iz Sarajeva kaže da je protjeran iz svog rodnog sela na istoku Bosne i Hercegovine (BiH). "Zaista je besmisleno -- iako sam ja osjetio mržnju na svojoj vlastitoj koži -- da se ljudi međusobno mrze zbog svoje vjere."

U svom govoru od četvrtka (4. jun), Obama je priznao historijske tenzije između Zapada i islama. On je pozvao na "novi početak između Sjedinjenih Država i muslimana širom svijeta ... zasnovan na istini da Amerika i islam nisu isključivi, i da se ne trebaju međusobno natjecati. Oni se mjesto toga preklapaju i dijele zajedničke principe -- principe pravde i progresa; tolerancije i dostojanstva svih ljudskih bića."

Njegov govor privukao je pažnju publike na Balkanu, gdje su vjerske razlike potpomogle u potpirivanju krvavog sukoba nakon raspada Jugoslavije početkom 1990-tih godina. Američki predsjednik je posebno naveo genocid u Bosni i Hercegovini, nazvavši pokolj nevinih tu i u Darfuru "mrljom na našoj kolektivnoj savjesti".

"Ja ne mogu da shvatim zašto vjerska mržnja uopće postoji. Ona ne može postojati kod ljudi koji istinski vjeruju u Boga," kaže za SETimes sarajevski taksista Azem Karup. "Amerika je uvijek bila pravična u prosuđivanju situacije u Bosni."

Prema riječima reis-ul-uleme BiH Mustafe-efendije Cerića, Obama je odaslao "poruku mira i pomirenja zasnovanih na istini i pravdi".

"Naravno da je za mene kao Bosanca posebno dirljivo da smo od 1,5 milijarde muslimana u svijetu, mi pronašli taj mali trenutak ili mali prostor u njegovom govoru ... [za] ovu našu malu Bosnu, koja po svojim moralnim vrijednostima zauzima mjesto na vrhu," izjavio je Cerić, kako navodi Radio slobodna Evropa. "Nadamo se da ćemo biti dostojni te uloge koja nam se sada pruža."

Kairski govor je također široko propraćen na Kosovu, gdje je etnički raskol između Albanaca i Srba također vjerski, između muslimana i pravoslavnih hrišćana. Lokalni mediji naglasili su Obaminu tvrdnju da Sjedinjene Države nikad nisu bile u ratu s islamom, te njegov poziv da se krug sumnji i neslaganja okonča.

Prema riječima Kujtima Kerveshija, eksperta za međunarodno pravo pri Pravnom institutu Kosova, Obamine riječi "ponovno su pokazale opredjeljenje američke administracije za zasnivanje prijateljskih odnosa. Porijeklo, kulturna pozadina i životno iskustvo gospodina Obame pomažu u obezbjeđivanju takvog jedinstva, posebno u odnosu na 'muslimanski svijet'."

Navodi iz Svetog Kur'ana koje je američki predsjednik izgovorio pokazuju njegovu ljudsku prirodu i duh, kao i njegovo poznavanje svjetske kulture, izjavio je Kerveshi za SETimes.

"Ja sam u potpunosti uvjeren da će njegov govor biti među historijskim govorima -- kojim će se, uz buduće radnje i postignuća u odnosu na mir i sigurnost u svijetu, izgraditi globalni prosperitet i sigurnost."

U Turskoj su u međuvremenu Obamine riječi pozdravljene i od strane političkih islamista i od strane sekularista -- dva glavna tabora u oštroj raspravi oko pravca kojim će zemlja ići. Obama će u aprilu obavio dobro primljenu posjetu, a domaće ankete pokazuju da je zadnjih mjeseci došlo do porasta od 25% u prilog povoljnijih stavova prema Sjedinjenim Državama.

Turska, kandidat za članstvo u EU, pokušava pridobiti skeptike u bloku i postati njena prva pretežno muslimanska država članica. U međuvremenu, politička scena u zemlji poremećena je razmiricama u vezi uloge religije.

"On je iskreno podijelio osjećanja i razmišljanja naroda u islamskim zemljama i izrazio ih. To daje mnogo nade," izjavio je o govoru u Kairu predsjednik Abdullah Gul, opisavši ga kao "otvoren, iskren i realan".

U sekularističkom listu Cumhuriyet, kolumnista i profesor sociologije Emre Kosgar pohvalio je taj govor kao "izvanredan". On je međutim upozorio da se Obamine riječi ne trebaju primjenjivati na domaće političke sporove, poput zabrane hidžaba na turskim univerzitetima.

"Mi ne bismo trebali ići na brze zaključke ... pod utjecajem naše polarizacije po pitanju domaćih problema," piše on.

Fehmi Koru, kolumnista u provladinom dnevniku Yeni Safak, izjavio je da je Obamina administracija promijenila ton američkog dijaloga sa svijetom. "Ideja po principu 'ili ste s nama ili ste protiv nas' je usahnula," piše on.

"Ako Obama načini ozbiljan napor -- u skladu s idejama koje je iznio u Kairu -- u izgradnji novog svijeta s pravdom, islamski svijet neće kasniti s tim da mu pruži pozitivan odgovor."